ŠTA JE KO REKAO OD 24. MARTA DO 9. JUNA: ZABELEŽIO DRAGOSLAV SIMIĆ
Govori da bih te osetio
Baštini živu reč:
Dragoslav Simić
Poratno izdanje: Omoti kaseta
♦
♦
Novinar Radio Beograda vodio je ratni dnevnik i to mikrofonom:
slušajući ovu knjigu “bez listova i slova” oni koji su bili
svedoci besomučnog napada na SRJ ne mogu a da ne osete jezu:
oni koji to srećom nisu doživeli, zahvaljujući ovom zapisu,
mogu da osete delić tog ludila, u kojem su i suze i smeh
bile odbrana i lek srpskog naroda
Među sagovornicima iz edicije “Knjiga koja govori - Beograd
u toku bombardovanja” su i Matija Bećković, Vuk Bojović,
Rambo Amadeus, advokat Sava Anđelković, direktor “Transportšpeda”
Branislav Bašević, devojčica iz Benkovca Bojana Čubrilo,
seljak Žika ispod Avale, vladika Filaret, beogradski muftija
Hamdija Jusufspahić, glumica Ceca Bojković, Tika Janković
čovek iz Kalifornije, Milan Janković Jagodinski, Mira Alečković...
i mnogi drugi
Prvi sagovornik u knjizi-kaseti, “Beograd između bombardovanja”,
je dr Zlatimir Kecmanović, očni lekar, koji je ove godine
napunio 80 godina, i svedok tri rata na ovim prostorima.
Lekar u Hitnoj pomoći i dečiji pisac Zorica Kuburović priča:
“Ja sam mama i lekar, i ovih dana sam zaboravila da sam
pisac. Zatečena sam, puna neverice u ovoj groznoj zbilji.
Sjurila sam se u hladan i vlažan lagum kraj Brankovog mosta
da sakrijem decu. A ona sve znaju...” Gušeći suze u sebi,
drhtavim glasom pri~a kako je njena starija ćerka učila
decu” Oče naš“, i završava rečima, punim neopisivog bola
“ Razmišljam u toj memljivoj rupi, kako hiljade i hijade
“najk” patika i farmerki razaraju moj grad. Kako sam godinama
moj dragoceni, divan život davala zato da bih kupila te
beznačajne, glupe patike, odeću, koja me je pokorila pre
nego što su doleteli ti avioni. To me je potpuno porazilo,
i rekla sam sebi: “Glupačo glupa, glupačo glupa!”.
PIŠE: Suzana S. Sudar
Novinar Radio Beograda Dragoslav Simić već dvadeset pet godina, kao istrajni kopač zlata, baštini živu reč, kao autor brojnih radiofonskih dela o ljudima i zbivanjima koji su obeležili 20. vek. Svoj audio arhiv, u ediciji pod nazivom “Knjiga koja govori”, obogatio je i jednim izuzetnim svedočanstvom o tek završenoj agresiji NATO na Jugoslaviju. - “Bombardujte ili da krečimo” - glasio je grafit ispisan na zidu jedne zgrade u Beogradu uoči rata. Smejali smo se duhovitoj opasci nepoznatog autora, a onda su 24. marta u 20.30 časova, u punoj zbilji i svom snagom započeli vazdušni udari snaga NATO pakta na našu zemlju. Proglašeno je ratno stanje - priseća se Simić. Preko noći zavladali su panika, strah, nestašice i svi su postali svesni da više igre nema i da oni - zaista gađaju. I pored izvorišta duha koji nije napuštao naše ljude, ulična svetla sa prvim mrakom se više nisu palila. U toj situaciji, stari vuk svog zanata, Dragoslav Simić počeo je da vodi svoj “ratni dnevnik”, i to - mikrofonom.
Dragocene poruke
- Od prvog dana rata do njegovog završetka 9. juna kada je oko 22 časa potpisan Vojnotehnički sporazum za mirno rešenje Kosovske krize na sportskom aerodromu “Adžitepe” kod Kumanova, beležio sam izjave poznatih i nepoznatih ljudi. Na mojim kasetama ostale su reči i misli ljudi sa kojima sam razgovarao tokom tog dvoipomesečnog bombardovanja Beograda. Preda mnom je bio dokumentarac izuzetne snage. - Šta se to nama dogodilo u 1999, u poslednjoj godini 20. veka, tek će istorija objasniti, kaže on, a ove dve “Knjige koje govore”, u stvari kasete, mali su doprinos raznim pitanjima koja smo svi postavljali tokom ovog neverovatnog rata, i za stoleće koje dolazi ostaju dragocene poruke. - Da ne bismo kroz život prošli bez traga, što se događa, treba zapisati glas čoveka. Taj trag je živa reč. Jer, ko nije to uradio, on kao da i nije živeo.
Matija Bećković, na Veliki petak, pita se šta da kaže jedan pesnik dok mu bombe upadaju u reč. A njegove reči, kao i uvek, odabrane, prave. Prof. Ranko Burić energično objašnjava kako sebi stalno ponavlja da ne sme da izgubi glavu. Milorad Jeličić, sekretar astronomskog društva “Ru|er Bošković”, govori šta se vidi više Srbije na nebu vedrome, zvezde ili špijunski sateliti. Psiholog Slobodan Lazić, otac troje dece, kaže: “Kada sam troipogodišnju Mašu stavljao da spava rekla mi je: ‘Tata, ako oni nastave da bombarduju ja neću moći da budem mama’. Naježio sam se”.
U to ime, fonoteka Dragoslava Simića, do sada, broji oko hiljadu zabeleženih glasova, spakovanih u osamdeset naslova. Među njima su: Vladimir Dedijer, Jovan Rašković, Matija Bećković, Mića Popović, Ljubomir Simović, Predrag Palavestra, Dragoslav Srejović, Raško Dimitrijević... Strast za svedočenjem, želja da se o našem veku ostave verodostojni dokumenti, kako sve ne bi pokrilo zaborav i ćutanje, osnovni su motiv Simićevog dela. U ovoj zvučnoj antologiji urezane su i istorijske i političke teme, na primer, Jugoslavija - kratak pregled raspadanja, Informbiro, Suđenje Draži Mihailoviću, Panić i Ćosić, Knin, sve zaboravljeno i drugo, kao i umetnički rezultati našeg vremena. U svom poslednjem izdanju, “Beograd u toku bombardovanja”, on je u 180 minuta, na dve kasete, zabeležio svedočanstva i glasove oko četrdesetak ličnosti koji su prisustvovale ovoj tragediji. Bol, očaj, suze, plač, šok, bes, gnev, jad, strah, revolt, inat... Sve se to oseća kroz govor njegovih sagovornika.
- Pored ličnih doživljaja, ove kasete sadrže i dokumenta, odnosno zvanične izjave proglašenja i završetka ratnog stanja, kao i statističke podatke na osnovu kojih može da se ovaj užas shvati i u brojkama, prvo obraćanje Beograđanina Avrama Izraela iz Gradskog obaveštajnog centra. Sve je dramaturški obrađeno, ali teško je prepričati, treba čuti. Još uvek nisam stigao da napravim sajt kako bi i ljudi iz inostranstva mogli da bolje shvate o čemu se radi. I to će biti uskoro, a kada će to tačno biti mogu da saznaju putem E-mail: vlajco@beotel.yu
Postavljeno: jul 2010.
Sajt
www.audioifotoarhiv.com
je nekomercijalan i spada
u domen nematerijalne
kulture.
Izdržava se od donacija.
Podržite ga.
Adresa urednika:
Dragoslav Simić
sicke41@gmail.com
Pošaljite svoje utiske o ovoj strani na adresu urednika sajta: Dragoslav Simić, sicke41@gmail.com. Vaše pismo može biti objavljeno.