Početna  |  Kontakt Simić

english YouTube facebook
Vaša pisma
Vaša pisma
Otvoreno o sajtu
Otvoreno o sajtu
Novo na sajtu
Novo na sajtu
Pretraga sajta
Pretraga sajta

Sajt oprema i uređuje Dragoslav Simić sicke41@gmail.com

Lako i brzo snalaženje na sajtu

Sva imena su poređana abecednim redom

Kada kliknete na slova označena plavom bojom direktno slušate, gledate ili čitate označenu odrednicu na sajtu.
Za one koji vole da istražuju ostavljen je uobičajeni postupak. Kliknete na neku od stranica i pretražujete sajt polako.

A     B     C     Ć     Č     D     Đ          E     F     G     H     I     J     K

L     Lj     M     N     Nj     O     P     R     S     Š     T     U     V     Z     Ž



"Tajna škola"  Ljubomorni muž nepismene Zore Jaguzović ne dozvoljava da učiteljica Marica iz Škole za opismenjavanje odraslih dolazi kod Zore kući na Novi Beograd i drži joj časove. Zato Marica dolazi tajno. Snimljen je razgovor između njih dve, a emisija je dobila nagradu na Festivalu jugoslovenskog radija na Ohridu 1984. godine. Stranica "Moć radija"
Tajni život  Pod ovim nazivom jedna seljanka govori kako je rešila jedan svoj problem o kome se govori lekarima. Ona je izabrala vračaru. I ova priča spada u verovanja i narodne običaje. Svedočenja su usmena i autentična. Stranica "Zvučna pisma".
Tekija "OPERACIJA RADIO"  Pedesetih godina XX veka tokom Informbiroa, vođen je propagandni rat između Rumunije i Jugoslavije na Dunavu kod Tekije na sasvim neobičan način. Zvučnicima su slate političke poruke na drugu obalu.
Boraveći u Kladovu 2011. godine, upoznao sam Ranka Jakovljevića pisca i istraživača istorije Kladova i Đerdapa. On je autor ovog zanimljivog rada u kome su prezentirani stavovi regionalnog ogranka Komunističke partije Srbije po pitanju vršenja propagandnih aktivnosti emitovanjem programa putem radio stanica, uz ukazivanje na probleme očima vlasti viđene kao krucijalne za politički poredak.
U emisiji govore ljudi iz Tekije koji pamte “rat zvučnicima”. Autor Dragoslav Simić. Stranica “Moć radija”.
“Terazijski parlament” Bransilava Lečića  Miting kod “Terazijske česme” održan je 11. marta 1991. godine na kome se okupio veliki broj demonstranata koje su pre svega činili studenti. Samo dva dana pre toga, 9. marta režim je na ulice izveo protiv demonstranata tenkove. Na stranici “Gosti sajta” prikazana je dokumentarna radio drama Dragoslava Simića, “Dva lica jednog glumca” o politici i glumi Branislava Lečića, sa Terazijske česme 1991.
Tesla i onostrano  „Tesli nije mesto u crkvi jer on spada u retke važne ličnosti koje su oslobodile smrt od njenih iracionalnih kontrolora. To je inženjer Tesla činio naučnom, a ne političkom revolucijom, ~ piše u svom komentaru profesor Todor Kuljić. Komenatar možete u celini da pročitate na stranici „Promocije“. Urednik sajta Dragoslav Simić otvara ovaj prostor za drugačija mišljenja iz pera naših uglednih javnih ličnosti, zadržavajući pravo da ne objavi svaki ponuđeni tekst.
Tikalo  Slikar Mihajlo Đoković, sa nadimkom Tikalo, koga poznaju svi posetioci izložbi od Amsterdama, preko Čačka do Beograda, talentovani usmeni propovedač, ispičao je kako izgleda njegova “galerija nenaslikanih slika”. Stranica “Gosti sajta”.
Titel Lazara Čurčića  Nacionalna penzija bibliotekaru Lazaru Čurčiću /9O/ iz Titela. Prvi bibliotekar u Srbiji koji je stekao ovo priznanje. Biblioteke i njeni čitaoci... „Vasko Popa je morao da nosi knjige iz biblioteke... Profesor Petar Đorđić nosio je stare rukopise kući... Đorđe St. Radojčić, ... Miodrag Pavlović je morao da puši kad čita knjige, ali u mojoj kancelariji..., Mladen Leskovac,... Boško Petrović književnik najviše je voleo da sam ode po željenu knjigu...Studenti nisu imali tu privilegiju, ...za njih sam bio nemoguć bibliotekar...“
O bibliotekama i bibliotekarstvu...: „Miris knjiga Biblioteke Matice srpske, bio mi je najbliži...“ Zaslužni bibliotekari nekad i sad koje je Lazar Čurčić poznavao, navodi njihova imena. Stranica „Da li ste pročitali ove knjige“.
Tito, Draža i Vikiliks  Kako pomiriti tradicionalno i moderno? Internet u našim prilikama treba da postane jedini veliki tonski arhiv. Pogledajte komentar urednika sajta u okviru stranice „Promocije“.
Tito, čovek koga su
"voleli bogovi" 
Dok kralj Petar Drugi Karađorđević nije bio "u milosti bogova", što se može videti iz njegove biografije prikazane ukratko na ovom sajtu, dotle se za Tita može reći da je ostavrio za života sve svoje želje. Bio je "doživotni predsednik” Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, a kada je umro u 88 godini, mase u Jugoslovaiji nisu u tu vest poverovale. Govor pionirima povodom rođendana 25. maja 1970. godine. Stranica “Gosti sajta ~ mikrofonom kroz XX vek”.
Tito govori 1968.  U okviru stranice posvećene profesoru Dragoljubu Mićunoviću i Studenstkim demonstracijama 1968, prikazan je i sadržaj „Filmskog žurnala“ koji se može čuti o događajima iz 1968. godine. U okviru tog „žurnala“ govori i Tito. Stranica „Gosti sajta“.
Tito u Moskvi  Josip Broz Tito govorio je u Moskvi aprila 1945. godine, snimak nemačke tajne obaveštajne službe.
T I T O u sećanjima Budimira Lončara, Zagreb, 2015.  Budimir Lončar, poslednji ministar inostranih poslova SFRJ /91/. Urednik sajta Dragoslav Simić, snimio je u Zagrebu aprila 2015. godine Budimira Lončara. Rečenice iz intervjua: “Tito je na sve nas djelovao kao mitska ličnost. Nešto što je vanzemaljsko po svojoj moći, po svojoj snazi, po svom duhu. Iz tog kulta koji se razvio, zračio je zanos. Više od zanosa, trans. Mi smo povremeno živjeli u transu. Bilo je tu nešto religijsko bar za mene u tom vremenu.”.... Stranica “Gosti sajta”.
Titovo "ne"  Dok unosim ove podatke, Dragica Srzentić napunila je 99 godina. Imala je neobično interesantan život, a jedna od njenih životnih sekvenci glasi da je kao Titov diplomatski kurir odnela Staljinu 1948. godine u Moskvu Titovo "ne", kada se Tito suprotstavio politici Staljina prema Komunističkoj partiji Jugoslavije. Stranica "Gosti sajta".
„To je bio samo piknik”  Autorka Reli Alfandari Pardo (beogradska Jevrejka, 85. godina), živi u Izraelu. Važna knjiga koja zaslužuje mesto na sajtu www.audioifotoarhiv.com. Beogradska Ana Frank koja je preživela rat u Beogradu skrivena u špajzu veličine dušeka. Stranica “Promocije”.
Profesor Todor Kuljić  “Gavrilo Princip bez advokata”
U građanskom ratu sećanja je ovih dana na novi način oživljen Sarajevski atentat... Članak profesora Kuljića. Stranica sajta “Promocije”.
Profesor Todor Kuljić,
„Anatomija desnice“ 
Knjiga „Anatomija desnice“ profesora sociologije Todora Kuljića koja se pojavila na Sajmu knjiga u Beogradu, 2013. bila je povod da sa profesorom Kuljićem urednik sajta Dragoslav Simić načini opširan razgovor koji je na sajtu objavljujem u celini. Iako je sadržaj knjige izbor njegovih tekstova štampanih u raznim listovima i časopisima za proteklih 35 godina, knjiga ne spada u obične „zbirke sećanja“ kakve se mogu sresti u velikom broju na pultovima Interneta. Stranica „Gosti sajta“.
Toma Kuruzović glumac, večiti „Nikoletina Bursać“  Životopis glumca. Sećanja na Branka Ćopića. Novi, malo poznati detalji. Snimak ovog razgovora kao i fotografije načinio uradnik sajta Dragoslav Simić u Kuruzovićevom stanu na Novom Beogradu, juna 2015. godine. Utisak: drag, prijatan i gostoljubiv čovek koji kao da je na početku karijere. Ima šta da ispriča. Stranica “Gosti sajta”.
Toma Mitrović  Dugogodišnji upravnik Amaterskog pozorišta u Smederevskoj Palanci, autor više knjiga o istoriji amaterizma u Palanci, piše o reditelju Radoslavu Zlatanu Doriću. Stranica „Poklon za poneti“.
Tome Serafimovski
vajar iz “Balkanskog sazvežđa” 
Tome Serafimovski (1935 ~ 2016). Na likovnoj akademiji u Zagrebu diplomirao je 1963. godine, u klasi Antuna Augustinčića. Kao stipendista francuske vlade tri godine je proveo u Parizu, između ostalog i kao saradnik Alicije Penalbe, najznačajnije evropske vajarke tog doba. Njegov stvaralački opus obuhvata više od 550 skulptura, od kojih je 40 monumentalnih. Njegova dela nalaze se ne samo u zemljama bivše Jugoslavije, nego i u kolekcijama Bakingemske palate, Vatikana, Berluskoni u Rimu, fondacije Kiril i Metodij u Sofiji... Učestvovao je na oko 300 grupnih i 40 samostalnih izložbi u zemlji i svetu. O Tometu Serafimovskom piše Vladimir Davidović. Navedeno je i pismo hrvatskog novinara Gorana Majetića. Na stranici “Gosti sajta” može se čuti radio emisija snimljena 2013. u kojoj govori ovaj makedonski umetnik. Autor Dragoslav Simić.
Princ Tomislav Karađorđević životopis  Dve polusatne emisije sa princom Tomislavom snimio je u Topoli u rezidenciji Karađorđevića 1994. godine urednik sajta Dragoslav Simić. Princ Tomislav me je zanimao ne samo zato što je bio jedan od trojice sinova kralja Aleksandra već i zato što je do tog vremena sve što je bilo vezano u javnosti za Karađorđeviće bilo primano sa otklonom. Vodila me je znatiželja u Topolu da upoznam tada jedinog živog sina kralja Aleksandra i da doznam mnoge za mene nove i nepoznate detalje iz životopisa Karađorđevića. Tako ovi iskazi princa Tomislava spadaju u prvorazredne istorijske izvore i mogu se nazvati životopisom Karađorđevića. Stranica „Gosti sajta“.
Tomislav Karađorđević  Stranica "Knjige koje govore"
Profesor Tomislav Šola, životopis muzealca  Slušao sam u Zagrebu muzeologa Tomislava Šolu u njegovom stanu sa velikim zadovoljstvom, a naslov celoj stranici na sajtu dao sam prema njegovoj knjizi „Javno pamćenje“. Jedna od njegovih omiljenih teza je bila: Ženska baština, Muzej ljubavi. Međutim ono što je bilo privlačno u našem razgovoru bila je njegova potpuna kritičnost prema radu raznih muzeja sa kojima je sarađivao ili radio. Nove ideje, to je Šola. Obratite pažnju na izalaganje profesora Šole. Njegova doktorska disertacija: „Prema totalnom muzeju“, izdao Centar za muzeologiju i heritologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu 2011. Stranica „Gosti sajta“.
Tragedija nacionalizma  Pod ovim naslovom krije se životopis Vladimira Srebrova pesnika. Usmena biografija koju mi je ispričao u Mostaru 1996. i pregled dokumentacije koju sam imao, bili su dovoljan razlog da načinim angažovanu dokumentarnu radio dramu o Srebrovu koju možete čuti u celini na sajtu. Stranica “Gosti sajta”.
Tramvaj za dvoje  Ovo je kratka priča Dragoslava Simića. Nastala je na osnovu dva autentična pisma dve žene i jedne greške u prepoznavanju ličnosti. Spada u modernu kratku prozu i nalazi se na stranici „Volite li kratke priče“.
Travar Milan Vučković, životopis, 
selo Parada, ZP Lukovska banja
Milan Vučković govori svoj životopis tako tipičan za nekadašnju jugoslovensku stvarnost ili, mogli bismo reći, za naš jugoslovenski san. Dečačić od svojih petnaestak godina života, odlazi iz sela, sa planine, u veliki grad na školovanje i uspeva, radeći svakakve poslove, da završi srednju školu i Mašinski fakultet. Radeći časno, pošteno i mnogo, on pobeđuje siromaštvo, i stiče svoje mesto u gradu. U Beogradu je proživeo svoj radni vek. Sada, sećajući se svog detinjstva i svojih predaka, pokušava da, vrativši se u svoj rodni kraj, oživi stara znanja, i koliko toliko revitalizuje napuštene pašnjake i zakorovljena staništa. Bavi se pronalaženjem i razmnožavanjem lekovitog bilja i diveći se prirodi, trudi se da pomaže ljudima, prirodnim lekovima... Emisija je snimljena 2011. godine. Stranica „Moć radija“.
Tri egzila Anatolija Ivanovića  Po izboru urednika sajta Dragoslava Simića, objavljujemo tekst Predraga Savića pod nazivom “Tri egzila Anatolija Ivanovića”: “Kao mlad ruski emigrant Anatolije je u periodu između dva svetska rata u Srbiji postao jedan od najuspešnijih izdavača i dao nemerljiv doprinos srpskoj duhovnosti i kulturi. Inicirao je prevode dela vodećih jugoslovenskih pisaca na nemački, štampao ih u svojoj štampariji i nemačkim knjižarama prodavao. Ivanovićevi potomci iz Venecuele nedavno su pokrenuli postupak njegove rehabilitacije.” Piše Predrag Savić, novinar i advokat iz Beograda. Stranica “Promocije”.
Trifko Radeta  Posle dugogodišnjeg ćutanja pilota JNA i VSiCG, potpukovnik u penziji, pilot Trifko Radeta, svedoči o svom viđenju i susretima sa nepoznatim letećim objektom 1985-1987 iznad teritorije Republike Hrvatske, tada u SFRJ. Vođen željom za istinom i da javno ispriča ovaj događaj, ovaj aktivni član udruženja "NLO Srbija", više puta nastupa na TV i radio emisijama. Stranica “Gosti sajta ~ sajber prostor”
Triptih Ksenije Jovanović  Ksenija Jovanović, glumica, prvakinja Narodnog pozorišta, govorila je o sebi i svom profesionalnom životu u 3 emisije koje je priredio Dragoslav Simić. Tim povodom pod nazivom “Triptih Ksenije Jovanović”, svoju radio kritiku objavio je Raško Jovanović. Više na stranici “Radio kritika”.
“Trojni pakt”, 25. mart 1941.  Milan Jovanović Stoimirović novinar, rođen u Smederevu, pisac, prevodilac, diplomatski službenik, kolekcionar, u toku Drugog svetskog rata direktor Arhiva Srbije, ostavio je kao važan svedok i učesnik događaja, dragocen “Dnevnik 1936 ~ 1941”, knjigu na osnovu koje je rađena ova radio emisija. Tekst čita glumac Mika Pavičević, a svojim glasom pojavljuje se Dragiša Cvetković predsednik Vlade KJ, potpisnik “Sporazuma sa Hrvatima”, 1939. i “Trojnog pakta” 25. marta 1941. Originalni tonski zapisi. Istorija uživo. Autor emisije Dragoslav Simić. Stranica “Gosti sajta”.
Trst ~ kafa orošena suzama  U izobilju robe današnjih radnji, teško je poverovati da nije uvek bilo tako i da se recimo, kafa, švercovala iz Trsta kao najbližeg grada Jugoslaviji u odnosu na „zapadno inostranstvo“. Tako se zaista nekad živelo. O tome svedoči reportaža iz Trsta, urednika sajta Dragoslava Simića i serija fotografija, snimljenih osamdesetih godina XX veka. Stranica sajta „Fotografije“.
Tuđa pisma  Zašto životi nepoznatih ljudi koji nisu imali priliku da ostave neki veći trag, a bili su vredni, pošteni, pametni i hrabri i svoje misli i želje nekome saopštavali u pisanoj formi, dakle zašto ta pisma ako su se zatekla u ovoj arhivi, ne objaviti. Sajt je idealan za prikazivanje takve vrste ostavljenih poruka. Ljubavi, strasti, verovanja, promašeni ideali, životi o kojima ništa niste znali ~ sve ćete to naći na stranici "Tuđa pisma".
Profesor Tugomil Ujčić, svedok kragujevačke tragedije 1941.  „Bilo me stid što ostadoh živ“
Obaveštenje da je Tugomil Ujčić, rodom iz Istre, 1941. godine bio profesor Druge muške realne gimnazije u Kragujevcu, našao sam u Poliici u rubrici „Među nama“, nedelja, 9. oktobar 1988. godine. Na taj tekst skrenula mi je pažnju još tada, urednica ove rubrike. Profesora Tugomila Ujčića i njegovo svedočenje o streljanju đaka u Kragujevcu, snimio sam u rodnom Pazinu, 1990. godine. Stranica “Gosti sajta ~ vreme ratova”.
"Tursko carstvo pred  srpski ustanak 
1780 - 1804" 
Nova štamparija Davidović, Beograd 1906. Ispitivanja i crteži Stojana Novakovića. Stranica "Da li ste pročitali ove knjige?"

Sajt
www.audioifotoarhiv.com
je nekomercijalan i spada
u domen nematerijalne
kulture.
Izdržava se od donacija.
Podržite ga.

Adresa urednika:
Dragoslav Simić
sicke41@gmail.com

Pošaljite svoje utiske o ovoj strani na adresu urednika sajta: Dragoslav Simić, sicke41@gmail.com. Vaše pismo može biti objavljeno.

« Nazad

Arhiv Simić © 2009. Sva prava zadržana