Početna  |  Kontakt Simić

english YouTube facebook
Vaša pisma
Vaša pisma
Otvoreno o sajtu
Otvoreno o sajtu
Novo na sajtu
Novo na sajtu
Pretraga sajta
Pretraga sajta

Sajt oprema i uređuje Dragoslav Simić sicke41@gmail.com

Lako i brzo snalaženje na sajtu

Sva imena su poređana abecednim redom

Kada kliknete na slova označena plavom bojom direktno slušate, gledate ili čitate označenu odrednicu na sajtu.
Za one koji vole da istražuju ostavljen je uobičajeni postupak. Kliknete na neku od stranica i pretražujete sajt polako.

A     B     C     Ć     Č     D     Đ          E     F     G     H     I     J     K

L     Lj     M     N     Nj     O     P     R     S     Š     T     U     V     Z     Ž



Sabanta Donja, zove čudaka iz Londona  Milan Grujić rodom iz Donje Sabante još uvek nije došao kući. Čeka da se poklope brojke na njegovom kalendaru; koje brojke, to samo on zna. Za ovu priču doznao je sasvim slučajno novinar Dragoslav Simić 1986. godine, koji je među putnicima na lokalnoj autobuskoj stanici na liniji London ~ Reding, sreo nekadašnjeg studenta matematike u Beogradu Milana Grujića, najboljeg u klasi čuvenog profesora na Beogradskom univerzitetu Mike Petrovića Alasa, (1868 — Beograd 1943). Već ostareli engleski radnik sada baštovan Milan Grujić zaista je bio čudak. Tokom jednočasovne noćne vožnje do Redinga, ovaj čovek ispričao je svoj život. Na kraju puta i sam iznenađen tolikom govorljivošću, rekao je: „ Nikad nikom ovo nisam ispričao. Ne znam šta se dogodilo sa mnom večeras. Ako se poklope mesečeve mene sa brojkama moga kalendara, vratiću se da vidim brata Miladina u Sabantu.“ Zbunjen i uplašen, izgubio se u mračnom spletu staničnih ulica. Ova emisija snimana je u razmaku od 35 godina. Pogledajte zašto. Stranica „Gosti sajta“.
Sahrana kralja Aleksandra iz nemačkih arhiva  Izvori koji se mogu naći u domaćim tonskim arhivima o sahrani kralja Aleksandra 18. oktobra 1934. na Oplencu, praktično ne postoje i svode se na filmski materijal i novinske izveštaje. Međutim u nemačkom tonskom arhivu sačuvan je direktan prenos sahrane kralja Aleksandra koji prenose nemački reporteri sa beogradskih ulica. Početkom 2010. godine došli smo do ovih tonskih zapisa zahvaljujući istraživanju dr Dragoljuba Pokrajca profesora informatike na univerzitetu Delaver u Americi. Stranica "Predavanja u Kolarčevoj zadužbini"
Sajam knjiga u Beogradu
„Kad sam bio u Srbiji...“ 
Podatak iz biografije Zagrepčanina Zvonimira Zvonka Maštrovića, koji služi vojsku u Vranju sedamdesetih godina, interesantan je možda samo zbog toga što u Vranju sluša Stanišu Stošića, Pavarotija vranjskih pesama, kako su kasnije Stanišu ocenili i publika i Zvonko. Taj kratak vojnički susret sa Stanišom i njegovim pevanjem, izgleda da je trajno uticao na život našeg Hrvata. Piše Dragoslav Simić urednik sajta. Stranica „Promocije“. VIŠE
Sajber prostor  “Međunarodni aspekt sajber ratovanja” je naslov knjige čiji je autor major Dragan Mladenović. Izvod iz biografije majora Mladenovića: ... Uključen je u tehnološku, pravnu i vojnu naučnu oblast istraživanja sajber ratovanja, sajber kriminala i terorizma, informacione sisteme, internet tehnologije i elektronsko poslovanje. Njegova uža područja interesa su tehnike vojnog sajber terorizma, nacionalni modeli sajber bezbednosti, računarska mrežna bezbednost, veštačka inteligencija, kao i međunarodno pravo oružanih sukoba primenjeno na sajber ratovanje... O knjizi govori major Dragan Mladenović. Stranica „Gosti sajta ~ sajber prostor za XXI vek“
Sajt u Kladovu  Dopisnik Politike iz Vašingtona Milan Mišić, dr Dragoljub Pokrajac sa univerziteta u Delaveru, SAD i Slobodan Mandić istoričar iz Beograda, govorili su putem skajpa na promociji sajta u Kladovu. Stranica "Promocije".
Sava Ristović  Novinar Drugog programa Radio Beograda, po obrazovanju istoričar umetnosti, zastupljen je ovde sa svojim radio eksperimentom vrlo zanimljivim za slušanje. Stranica "Arhiv sajta"
Sarajevski atentat,
zapisao Lav Trocki 
Lav Trocki, (novembar 1879 - Meksiko, 21. avgust 1940), ubijen po nalogu Staljina, bio je ruski revolucionar jevrejskog porekla i političar koji je imao istaknutu ulogu u Oktobarskoj revoluciji. Tokom boravka u Parizu 1915. godine, zapisuje svoje susrete sa „Mladobosancima“ pa je tako nastao i njegov zapis „Sarjevski atentat“, napisan prema svedočenju učesnika Sarajevskog atentata. Stranica „Da li ste pročitali ove knjige“.
“7000 dana u Sibiru” Karla Štajnera  Ovu autobiografsku knjigu o 20 godina provedenih u logorima Sovjetskog Saveza, Karlo Štajner je objavio u Zagrebu 1971. godine posle povratka iz SSSR. Razgovor i fotografije sa njim snimio urednik sajta Dragoslav Simić 1988. godine u Zagrebu. Stranica “Gosti sajta”.
Sećanje na bolje dane radija  Uspešna prezentacija jednog neobičnog i vrednog sajta u Narodnom muzeju Kraljeva. Piše: Zoran Nikolić, Kraljevo 14. decembar 2016.
Sinoć je u Narodnom muzeju u Kraljevu predstavljen sajt www.audioifotoarhiv.com čiji je osnivač i autor Dragoslav Simić dugogodišnji urednik dokumentarnog programa Radio Beograda 2. Ceo tekst u okviru stranice “Promocije”.
Selo Sepci kod Kragujevca 1984, „Hoćemo žene“  Beleška urednika sajta Dragoslava Simića:
Ove fotografije snimio sam u selu Sepci kod Kragujevca oko 1985. godine. Povod je bio jedan oglas u novinama kada su dvojica seljaka koji su ostali udovci tražili ženu, svoju novu saputnicu u životu, da pomogne oko imanja i sve ostalo što je “na leđima žene”. Tonski zapis emisije nije sačuvan, a fotografije i tekst objavljen je u nekom nedeljnom listu koji je izdavala “Borba”. Postavljeno 2017. godine. Stranica “Fotografije”.
Seljak  Pedesetih i šezdesetih godina prošlog veka u velikim gradovima Evrope i Amerike postojali su instalirani zvučni automati u kojima je moglo, ako se ubaci novac, snimiti svojim glasom ploču. O čoveku čiji glas slušate sa ploče, više na stranici "Zvučna pisma".
Seljanka  Pod ovim nazivom jedna seljanka govori kako je rešila jedan svoj problem o kome se govori lekarima. Ona je izabrala vračaru. I ova priča spada u verovanja i narodne običaje. Svedočenja su usmena i autentična. Stranica "Zvučna pisma".
Sič, istorija slučaja Sič  Ovog leta, jedan ulični kontejner u koji su radnici Gradske čistoće ubacivali knjige nečije kućne biblioteke za otpad, otkrio je pohabanu kožnu torbu. Uvidom u sadržaj koji će biti temljeno pretresen u ovoj priči, nađena su lična dokumenta o nacionaliziaciji radnje malog beogradskog trgovca Antonija Siča koje je ovaj čovek uredno čuvao i sređivao godinama.... U kratkoj istoriji slučaja, nađenoj u torbi, vidi se kakva je sudbina zadesila ovog čoveka kada je radnja oduzeta od Siča 1948. godine. Mesec dana nakon ovog događaja, njega sa porodicom izbacuju iz malog zakupljenog stana u ulici Majke Jevrosime 43.... CEO TEKST na stranici “Volite li kratku priču”. Autor Dragoslav Simić. Objavljene su i fotografije nađene u torbi.
Sidran govori  Rođeni pripovedač, glasoviti bosanski pesnik Abdulah Sidran, o ljudima i događajima, o sebi. Govor slika ~ govori da bih te video, ~ mogla bi da bude odrednica ove izuzetno bogato opremljene stranice jedne od najzanimljivijih na sajtu Audio i Foto arhiv SIMIĆ.
Od pisca: Sjećaš li se Doli Bel, Otac na službenom putu, Otkup sirove kože /Beogradsko izdanje, Službeni glasnik 2012/, Oranje mora i druge knjige.
Razgovor sa Sidranom u Sarajevu vodio i snimio urednik sajta Dragoslav Simić jula 2016. godine. Stranica “Gosti sajta”.
Siketić  Imaju li pravo anonimni da budu junaci priča, časni i pošteni ljudi, a nepoznati?
Zapis urednika sajta Dragoslava Simića: Dok sedim ispred kompjutera i prelistavam u sećanju fotografije mog junaka koje nemam, jer ga nikad nisam snimio, naviru mi u sećanje neke druge godine u kojima smo nas dvojica živeli.... Stranica „Promocije“.
Simfonijski orkestar
Radio Beograda, 1939. 
Predratni radio govori, Beograd 1939. ~ Njujork 1942.
Nepoznati snimci iz 1939. i 1942. godine pronađeni u Americi. Otkupio dr Dragoljub Pokrajac.
Emisija kratkotalasne radio stanice Beograd: Pozdrav američkim slušaocima pred otvaranje Svetske izložbe u Njujorku 1939. Direktan prenos. ~ KRALJ PETAR GOVORI U AMERIČKOM SENATU, 1942. ~ KRALJ PETAR U SENATU, DRUGI PUT, 1942. ~ KRALJ I GUVERNER MIČIGENA U POSETI jednoj FABRICI AVIONA, RAZGOVOR SA JUGOSLOVENSKIM RADNICIMA, 1942. ~ KRALJ NA SRPSKOM KRATKO U FABRICI ORUŽJA, 1942. ~ ISTA FABRIKA, KRALJ NA ENGLESKOM, 1942. ~ AMERIČKA RADIO DRAMA „DRAŽA MIHAILOVIĆ“, proizvodnja 1942. Stranica “Kolarčeva zadužbina”.
Sinj, Jugoslavija, Beograd  Damir Pavić /90/ rođeni brat scenariste Siniše Pavića, Sinjanin, priča neverovatnu povest Pavića. Njihov otac Ante poslastičar napušta rodni Sinj 1938. Sa ženom Jelenom i njih dvojicom, zadojen jugoslovenskom idejom doseljava se u Beograd u kome ostaje do kraja života. Nedićevom uredbom iz juna 1941. ostaje kao Hrvat bez posla. /Bio je upravnik restorana Hipotekarne banke u Beogradu./ Životopis Ante Pavića je u novinarskom smislu reči pravo otkriće Dragoslava Simića autora, predstavljeno na ovoj strani sajta prepunoj porodičnih fotografija koje dokumentarno govore o životu Dalmatinaca u Beogradu pre i posle Drugog svetskog rata. Prikazana je atmosfera života u Beogradu. Posebno obratite pažnju na pismo napisano u stanu Pavićevih koje iz Beograda 13. jula 1941. šalje u Zagreb Dr. Prvislav Grisogono. Damir posle Golog otoka /1948./ uspeva da završi elektrotehnički fakultet. Nikad se nije bavio pisanjem kao Siniša. Istakao se u svojoj struci. Danas živi sa porodicom u Beogradu. Više na stranici "Gosti sajta"
Sivac ~ Darjana Ačanski  Frizerka Darjana Ačanski iz Sivca objavila je knjigu “Kosa vaš ponos i lepota” 2003. godine. U ovoj obimnoj knjizi Darjana odgovara na pitanje zašto je objavila knjigu. Stranica "Moć radija"
Skrivena radiofonija  Povod za ovaj tekst urednika sajta Dragoslava Simića je predstavljanje novootkrivenih snimaka predratnog radija iz vremena 1939. i 1942. na Tribini koja će se održati na Kolarcu 18. oktobra 2013. godine, sa početkom u 19,30 časova. Snimke je sačuvala Kongresna biblioteka u Vašingtonu. Stranica „Gosti sajta“.
Slavo Nikolić  Stranica "Knjige koje govore"

- VIDI stranicu "Fotografije"

- Sabor u Guči okupio je ove godine kažu statistike hiljade ljudi. Videćete i slušati deo te atmosfere. VIDI stranicu Moć radija.
Slavoljub Đukić govori  Jedan od najuspešnijih srpskih i jugoslovenskih novinara u drugoj polovini XX veka, hrabri analitičar političkog života u vreme Slobodana Miloševića, pisac nekoliko važnih knjiga bez kojih se ne može razumeti šta nam se dešavalo u stoleću za nama. Stranica "Gosti sajta"
Slobodan Gavrilović govori  Objavio je knjigu „Sovjetski ternmidor“ Živojina Pavlovića o gulazima u Sovjetskom Savezu. Pavlovića u Užicu streljaju partizani 1941, a knjigu godinu dana ranije zabranjuje cenzura Kraljevine Jugoslavije zbog tek uspostavljenih diplomatskih odnosa sa SSSR. Stranica "Gosti sajta"
Slobodan Inić  Urednik sajta snimio je i sačuvao izlaganje publiciste Slobodana Inića na “Beogradskom krugu”, 1994. godine. Pored ostalog Inić kaže: “... Ako vi postavite takav cilj da delite Bosnu etnički, vi morate završiti u zločinu. Ne možete drugačije.” Stranica "Gosti sajta"
Slobodan Lazić ~ Nikada isto ponovo  Najbolji student psihologije u svojoj generaciji /1965./ govori uživo u dokumentarnoj radio emsiji Dragoslava Simića o studentskim protestima 1968. u kojima je učestvovao. Tekst je naslovljen: “Sa geštetnerom preko simsa u demonstracije”. Beleška urednika: “... Ali jednu stvar zaista nisam znao. To je njegova strast za fotografisanjem. Došao je Lazić na brzinu 22. oktobra 2015. u kafanu “Zora” u kojoj sam sedeo i doneo mi neobičnu pozivnicu: “Never the same again”. Citirao je velikog Galilea koji je 9. oktobra 1604. godine kada je gledao nebo teleskopom, uzvikunuo: Nikada isto ponovo. “Biće to naziv moje izložbe. Dođi sutra u CEP” ~ rekao je Lazić i otišao. Stranica “Gosti sajta”.
Profesor Slobodan Jovanović  Profesor Slobodan Jovanović (1869 ~ 1958) više puta je govorio na radiju, ali je ostao sačuvan samo ovaj jedan snimak iz Londona BBC, 1943. godina. Stranica "Radio emisije iz kolekcije"
Slobodan Mašić govori  Arhiteksta, grafički dizajner Slobodan Mašić, prvi nezavisni izdavač u nekadašnjoj SFRJ, osnovao je svoju izdavačku agenciju 1966. godine.
„Demonstracije studenata Beograda 1968. godine. ~ viđeno 40 godina kasnije“. Tekst izgovoren uživo u emisiji Dragoslava Simića sa Slobodanom Mašićem možete čuti na stranici „Gosti sajta“.
Uneto naknadno posle ove vesti objavljene 26. maja 2016: Preminuo Slobodan Mašić (1939 ~ 2016).
Slobodan Selenić
književnik 
U okviru stranice ”Politička istorija Srbije, uživo - Prva skupština DEPOSa” Dom sindikata, oktobar 1992. govorili su Ljubomir Simović, Milorad Savičević, Žika Stojković, Borislav Mihajlović Mihiz, Čeda Mirković, Slobodan Selenić, Radoš Ljušić i drugi. Stranica “Gosti sajta”.
“Slovenci Jugosloveni” govore  Ing Leon Kavčnik iz emisije “Slovenci Jugosloveni”: “...I najgora Jugoslavija bolja je nego nikakva Jugoslavija. Ako se Jugoslavija raspadne sada, mi se više nikad nećemo vratiti na 1918. godinu.” Dve dokumentarne emisije pod ovim naslovom “Slovenci preporodovci ~ Slovenci Jugosloveni”, snimio je u Ljubljani urednik sajta Dragoslav Simić 1987. godine. Stranica “Gosti sajta”.
Slovenci, nosioci Karađorđeve zvezde  Znatan broj Slovenaca je učestvovao na strani Srbije u Prvom svetskom ratu i to već od 1914. godine. U nedeljniku Intervju, objavio sam 1988. godine seriju tekstova pod naslovom „Slovenci ~ dobrovoljci u Prvom svetskom ratu u Srbiji“. Fotografije tada još živih Slovenaca nosilaca ordena Karađorđeve zvezde, kojima sam ilustrovao ovaj feljton, snimljene su 1988. godine u Sloveniji i postavljene na stranicu “fotografije”.
“Slovenci preporodovci” govore  Ing Leon Kavčnik iz emisije “Slovenci Jugosloveni”: “...I najgora Jugoslavija bolja je nego nikakva Jugoslavija. Ako se Jugoslavija raspadne sada, mi se više nikad nećemo vratiti na 1918. godinu.” Dve dokumentarne emisije pod ovim naslovom “Slovenci preporodovci ~ Slovenci Jugosloveni”, snimio je u Ljubljani urednik sajta Dragoslav Simić 1987. godine. Stranica “Gosti sajta”.
Slovenci ~ Sremci  Zlata i Toni Prislan su dobri domaćini za sve goste u banji Vrdnik na Fruškoj Gori u Srbiji. Ponude kojima će počastiti goste u svojim apartmanima na kratkom odmoru ili letovanju u Vrdniku je domaće koje proizvodi porodica Prislan. Možete ih čuti i videti na stranici “Prijatelji sajta”. Poreklo porodičnog prezimena Prislan. Slovenci, a Sremci, kako to?
Smederevska Palanka  Priča o porodici Leke Jovanovića, abadžije iz Smederevske Palanke, izdvaja se od drugih, samo po tome što je njegov potomak, autor ovog sajta, pokrenuo elektronsku verziju pamćenja ovako kako možete da vidite na sajtu. Sve ostalo u životu deda Leke je kao i u životima hiljada starih srbijanskih porodica čiji su koreni nastali u Srbiji. Stranica “Fotografije”.
Snežana Misić  Prvi put nastupa u negotinskoj gimnaziji 1966. godine, sa negotinskom grupom „The Why“, Iz 1972. ostala je snimljena samo ova jedna ploča. Kompozitor je bio Boris Bizetić. Nazivi pesama: „Boja krvi“ i „Ludo želim da si tu“. Stranica „Iz porodičnih tonskih arhiva“.
Sokoli u Pragu  Jovanka Jovanović gimnazijalka iz Zemuna, članica sokolske reprezentacije Jugoslavije na X Sveslovenskom sokolskom sletu u Čehoslovačkoj 1938. daje izjavu za Radio Prag. Ovo je jedini sačuvani tonski zapis jedne građanke pre Drugog svetskog rata na srpskom jeziku. Stranica „Knjige koje govore“.
Sokoli Kraljevine Jugoslavije govore na X sveslovenskom sletu u Pragu 1938.
/Iz istorije domaće radiofonije/ 
Pod nazivom Jugosloveni pred mikrofonom Čehoslovačkog radija do 1938. posetiocima Kolarčeve zadužbine prikazani su kao nova saznanja o domaćoj istoriji radiofonije, 3. februar 2015. tonski zapisi:
• Poslanik Kraljevine Jugoslavije u Pragu, književnik Mita Dimitrijević, govori o svom prijateljstvu sa predsednikom Čehoslovačke Tomašom Masarikom (1937. godina)
• Predsednik vlade Kraljevine Jugoslavije, dr Milan Stojadinović, na sahrani Predsednika Tomaša Masarika (1937. godina)
• Snimak pevanja grupe radnika farike duvana sa juga Srbije, snimio nemački radio, sačuvao Radio Prag (1936? godina)
• Reporter iz Bratislave u prenosu uživo, na dočeku sokolara iz Kraljevine Jugoslavije na 10. Sveslovenskom sokolskom sletu u Pragu (1938. godina)
• Čehoslovački general Miloš Zak pozdravlja sokolare iz Kraljevine Jugoslavije na 10. Sveslovenskom sokolskom sletu u Pragu (1938. godina)
• Divizijski general Jovo Kukavičić* otpozdravlja domaćinima na 10. Sveslovenskom sokolskom sletu u Pragu (1938. godina)
• Inženjer Dragoš Adamović, sekretar aero-kluba „Naša krila“ (foto pored, preuzeto sa sajta cigalic.50webs/com – Naša krila), sa drugim avijatičarima, odmah pri sletanju u Čehoslovačku, pozdravlja domaćine 10. Sveslovenskog sokolskog sleta u Pragu (1938. godina)
• Govori sedamnaestogodišnja Jovanka Jovanović član jugoslovenskih sokola iz Zemuna, na 10. Sveslovenskom sokolskom sletu u Pragu (1938. godina)
• Pozdrav nepoznatog omladinca sokolara iz Kraljevine Jugoslavije na Sveslovenskom sokolskom sletu u Pragu (1938. godina)
Učesnici na Kolarcu: Đorđe Malavrazić istraživač istorije radija, Slobodan Selinić istoričar. Istražio učestvovao i pripremio urednik sajta Dragoslav Simić. Stranica sajta: Predavanja u Kolarčevoj zadužbini.
Solunci govore  Stari ratnici koji su učestvovali u proboju Solunskog fronta 1918. godine. Fotografije sam snimio 1988. u Solunu na proslavi “60 godina proboja Solunskog fronta” za potrebe ilustrovanja mog teksta objavljenog u nedeljniku “Intervju” koji je izdavala “Politika”. Stranica “Fotografije”.
“Solunski front ~ proslava kao nešto između”  Nedeljnik “Intervju” objavio je članak “Solunski front ~ proslava kao nešto između” Dragoslava Simića, 28.10.1988. Ovaj tekst daje sliku proslave proboja Solunskog fronta , ali i odnose u Jugoslaviji koji su već bili podeljeni, na “ove i one”, sve pred raspad zemlje dve godine kasnije. Pročitaj. Stranica “Fotografije”.
Sombor, grad iz snova  Ravnoplov se zove jedan od najznačajnijih domaćih veb sajtova čiji je autor somborski istoričar Milan Stepanović. On govori o svom radu na ovoj elektronskoj platformi koja pamti ljude i događaje vezane za kulturno-istorijsko nasleđe Sombora i celokupnog Panonskog prostora. Stranica Gosti sajta. Priloge priredio i stranicu osmislio Dragoslav Simić.
Sopot 1941, životopis “kao za film”  Aleksandar Ajzinberg, arhitekta, rođen je 13. maja 1930. godine u Beogradu. Za vreme nemačke okupacije 1941. godine, sa roditeljima je bio hapšen od strane četnika Koste Pećanca u SOPOTU varošici pod Kosmajem, a početkom 1942, pred deportaciju u logor na Sajmištu, sa majkom pobegao iz zatvora i krio se u Homoljskim planinama uz pomoć četnika Draže Mihailovića i meštana, sve do kraja nemačke okupacije, oktobra 1944. godine. Njegov otac je, kao Jevrejin, ubijen u gasnom kamionu između Starog Sajmišta i Jajinaca.
Po završetku II Svetskog rata bio je dva puta zatvaran (1945. i 1947.) da bi nove vlasti proverile nije li bio saradnik okupatora ili narodni izdajnik. Živi u Beogradu. Stranica "Gosti sajta".
Spaček  Autostopom do SPAČEKA. Dragoslav Simić urednik sajta: Autobiografske beleške pisane slikama i slikane rečima, prema sačuvanim ličnim fotografijama i razglednicama na stranici sajta „Fotografije“ i na FB sajta, u 66 slika, obuhvataju deo privatnog života autora: pešačenje kroz Evropu, zatim vožnju spačekom kroz razne zemlje, neobične susrete sa prijateljima, ljudske sudbine. Autostopom do spačeka je FB roman u malom. Jedan od komentara sa FB. Vladislav Frode: Svaka vam čast, ne pamtim da sam skoro video na FB nešto ovako lepo i dobro! Hvala vam!
“Sporazum sa Hrvatima”, 1939. Govori Dragiša Cvetković  Milan Jovanović Stoimirović novinar, rođen u Smederevu, pisac, prevodilac, diplomatski službenik, kolekcionar, u toku Drugog svetskog rata direktor Arhiva Srbije, ostavio je kao važan svedok i učesnik događaja, dragocen “Dnevnik 1936 ~ 1941”, knjigu na osnovu koje je rađena ova radio emisija. Tekst čita glumac Mika Pavičević, a svojim glasom pojavljuje se Dragiša Cvetković predsednik Vlade KJ, potpisnik “Sporazuma sa Hrvatima”, 1939. i “Trojnog pakta” 25. marta 1941. Originalni tonski zapisi. Istorija uživo. Autor emisije Dragoslav Simić. Stranica “Gosti sajta”.
Sportski spomenar  Miroslav Nešić autor ove emisije, dobitnik nagrade "Novinar godine 2010. za elektronske medije" Udruženja sportskih novinara Srbije. Ugledni novinar sportske redakcije Prvog programa Radio Beograda zastupljen je ovde sa nekoliko svojih kračih dokumentarnih emisija o raznim događajima iz oblasti koju prati. Stranica "Gosti sajta".
Srđan Pečeničić ilustrator  Pod nazivom „Bogatsvo ideja“ Srđana Pečeničića, objavljena je serija njegovih ilustracija iz kojih se vidi kako ovaj umetnik crta uz pomoć računara i objavljuje seriju aktuelnih crteža na društvne teme.
Više na stranici Gosti sajta
Srebrenka Gluhić Ilić novinarka, književnica  Perom i glasom o svojoj porodici.
Književnica Srebrenka Gluhić Ilić dugo se bavila uređivanjem i stvaranjem televizijskih programa i u svakom žanru, u kojem se ogledala, ostavila je ozbiljan i prepoznatljiv trag. Ova linija inspiracije dosledno se nastavlja i u književnosti, u dokumentarno ispovednoj prozi Srebrenke Gluhić Ilić čiju nam biografsku i autobiografsku prirodu otkriva već srećno nađeni naslov Moji. Podnaslov Zapis protiv zaborava. Glavni junak proze Moji jeste njena porodica. O sudbinama brojnih članova te familije, kako po majčinom, crnogorskom, tako i po očevom, muslimanskom rodu. Više na linku Gosti sajta
Srebrenka Ilić novinarka  /Preuzeti podaci sa Vikipedije/
Iz biografije: Do penzionisanja 2001. godine zbog bolesti majke, stalno zaposlena u Televiziji Beograd (RTS). Kao izveštač, komentator i voditelj u Informativnom programu prošla kroz Unutrašnju i Kulturnu rubriku, a potom bila urednik Kulturne rubrike. Pored niza izveštaja, komentara, direktnih TV prenosa događaja u kulturi, i većeg broja specijalnih emisija, bila je i voditelj Dnevnika i jedan od urednika popularnog ciklusa „Porota“. Od 1985. do 1990. urednik, a od 1990. do 1996. godine bila je odgovorni urednik Dokumentarnog programa Televizije Beograd, u kojoj je bio okupljen veliki broj vrsnih autora, novinara-istraživača i stvaralaca, čije su emisije u njeno vreme bile prodor u aktuelne društveno relevantne i često zabranjene teme od izuzetnog značaja za ukupni domet i ugled RTS.
Na stranici Gosti sajta Srebrenka čita delove iz svog rukopisa MOJI čiji se sadržaj odnosi na njenu porodicu. Zanimljiva, dirljiva i neobična priča, primer kako se ljudi nezaboravljaju.
Srebrni novac u jabuci  Tekst Dragoslava Simića pod originalnim naslovom
ADVOKAT GRISOGONO I PAVIĆI U BEOGRADU 1941. PISMO U ZAGREB
Politika, Kulturni dodatak, subota 22. maj 2021.
Ime mu je Prvislav Grisogono /1879 ~ 1969/ advokat iz Sinja. Bio je pre drugog svetskog rata član Samostalne demokratske stranke Svetozara Pribićevića. U vreme Kraljevine Jugoslavije bio je poslanik u Čehoslovačkoj od 1932. do 1936. Inače je bio izrazito jugoslovenskog opredeljenja. Stanovao je u Beogradu na uglu ulica Vlajkovićeve i Kosovske. U toku okupacije Jugoslavije živeo je u Beogradu. U stanu Ante Pavića kucao je pismo Milu Budaku Pavelićevom doglavniku. Otpremio je pismo u Zagreb preko Zemuna 13. jula 1941.
Više na stranici "Promocije"
Srbi i Hrvati na “zajedničkom poslu” u Njujorku 1990.  Glas dva večito suprotstavljena naroda na Balkanu nadaleko se čuje, usred Njujorka, u radio programima pod nazivima Glas slobodne Hrvatske i Glas slobodnih Srba, ali na istoj talasnoj dužini. Zanimljivo! Ko ne zna šta jedni o drugima misle ovi narodi, treba obavezno da čuje ovu veoma ilustrativnu dokumentarnu emisiju. A onaj koji to dobro zna, takođe treba da je “pročita”, ne bi li se posle toga možda upitao - dokle tako, nije li sve to dovedeno do apsurda. Stranica “Gosti sajta”.
Srbi između pravoverja i krivoverja  Živica Tucić publicista i verski analitičar postao je neprikosnoveni tumač događanja u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, ali i u celom hrišćanskom svetu. Vest da je Živica Tucić preminuo krajem juna 2015. godine, podstakla me je da pronađem i postavim na sajt i ovaj skoro izgubljen najnoviji tonski zapis, dokumentarnu radio emisiju koju sam snimio sa Živicom Tucićem 9. avgusta 2007. pod naslovom Srbi između pravoverja i krivoverja. Vidi stranicu “Gosti sajta”.
Srebrov, pesnik i zatvorenik  Ako je 1989. kako piše u Vikipediji, bio srpski ultranacionalista, Vladimir Srebrov je u Mostaru 1996. kada sam ga jedini put video, posle raznih mučenja kojima je bio izložen, delovao kao čovek koji je hteo da popravi stvari, namučen, sa polomljenom vilicom imao je dovoljno vremena da u “bosanskom paklu” koji je preživeo, razume tragediju nacionalizma. Njegova usmena biografija koju mi je ispričao i pregled dokumentacije koju sam imao, bili su dovoljan razlog da načinim angažovanu dokumentarnu radio dramu o Srebrovu koju možete čuti u celini na sajtu. Stranica “Gosti sajta”.
~ “Zlatan zapis o Srebrovu” Ranka Burića
Ranko Burić pojavljuje se i kao radio kritičar dnevnog lista Politika. Jedno vreme Politika je nedeljno objavljivala dve radio kritike i to: dr Raška Jovanovića i Ranka Burića. Ostao je do danas kao radio kritičar ovih novina samo Raško Jovanović, što nikako ne umanjuje vrednost Ranka Burića. Ova radio kritika, Zlatan zapis o Srebrovu, Duhovni testament angažovanog pesnika u dokumentarnoj drami Dragoslava Simića, objavljena je: (Četvrtak, 5. septembar 2002.) sa nadnaslovom “Slušajući radio”.
Srećko Mihailović sociolog  “Stariji radnici, ni posla ni penzije” Analiza. Stranica "Gosti sajta"
Sreten Božić Vongar  Stranica "Knjige koje govore"
~ Sreten Božić Vongar. Njega sam upoznao u Melburnu, najznačajnji australijski pisac o Aboridžinima, rodom sa Bukulje. Vidite opširan tekst i fotografije porodice snimljeno u Australiji i u selu Trešnjevica kod Aranđelovca.
„Srpska emigracija u Americi“ ~ SUDBINE  Ova dokumentarna radio emisija ima zanimljivu istoriju. Trebalo je da prođe nekoliko godina pa da se sakupe svi ovi zanimljivi iskazi do kojih sam došao svojim mikrofonom u vremenu od 1990. do 1994. godine, u raznim zemljama u kojima sam boravio različitim povodima. Pre svega zanimao me je taj prekookeanski svet i njihove sudbine jer sam pošao od toga da o tim ljudima skoro ništa ne znam. Stranica “Gosti sajta”.
"Srpska narodna jela 
i pića" 
Knjiga prva. Štampano u državnoj štampariji Kraljevine Srbije, Beograd 1908. Priredio: Dr Jovan Erdeljanović. Stranica "Da li ste pročitali ove knjige?"
Srpski najprodavaniji film Film “Mamaroš”, proizvodnja 2013, (znači Mamina maza), naziv prema predlogu glumice Mire Banjac, reditelj i scenarista Momčilo Mrdaković, najprodavaniji je srpski film na početku druge decenije XXI veka. Glavne uloge Mira Banjac i Bogdan Diklić. Zanimljiva i plemenita, autobiografska priča arhitekte, scenariste i reditelja Mome Mrdakovića koji živi na relaciji Amerika ~ Srbija. Ovaj svoj prvi film snima u šezdesetoj godini života. Stranica “Gosti sajta”.
„Srpski radio“ majora Nikole Kosića  Radio program iz Milvokija. „Srpski radio Milvoki“, sadrži prvu sačuvanu informativnu emisiju nastalu van Jugoslavije, koju je snimio Nikola Kosić na ploči, 1953. godine. Osvrt radio kritičara Ranka Burića. Stranica „Gosti sajta“.
“Srušeni okeani”, istorija slučaja Sič  Ovog leta, jedan ulični kontejner u koji su radnici Gradske čistoće ubacivali knjige nečije kućne biblioteke za otpad, otkrio je pohabanu kožnu torbu. Uvidom u sadržaj koji će biti temljeno pretresen u ovoj priči, nađena su lična dokumenta o nacionaliziaciji radnje malog beogradskog trgovca Antonija Siča koje je ovaj čovek uredno čuvao i sređivao godinama.... U kratkoj istoriji slučaja, nađenoj u torbi, vidi se kakva je sudbina zadesila ovog čoveka kada je radnja oduzeta od Siča 1948. godine. Mesec dana nakon ovog događaja, njega sa porodicom izbacuju iz malog zakupljenog stana u ulici Majke Jevrosime 43.... CEO TEKST na stranici “Volite li kratku priču”. Autor Dragoslav Simić. Objavljene su i fotografije nađene u torbi.
Staljin i Kraljevina Jugoslavija  Pukovnik Žarko Popović, vojni ataše Kraljevine Jugoslavije u dva mandata svoje službe nalazi se na ključnim pozicijama koje omogućavaju da se danas više zna o tome kako su izgledali pregovori sa Staljinom i potpisivanju ugovora o vojnoj saradnji u Moskvi kojima Popović prisustvuje, 5. i 6. aprila 1941. godine. Stranica „Knjige koje govore“.
Stanislav Hočevar  Stranica "Knjige koje govore"
Stanoje Stanojević  "Istorija Srba, Hrvata i Slovenaca", Beograd 1920. VIDI stranicu "Da li ste pročitali ove knjige?"

- "Svi srpski vladari". Biografije srpskih (sa crnogorskim i bosanskim) i pregled hrvatskih vladara, Beograd 1927. VIDI stranicu "Da li ste pročitali ove knjige?"
Stara Crna Gora, fotografije, Matija Bećković, „Ćeraćemo se još“ i Beseda na Cetinju  Vraćajući sa Cetinja, 1998. kada sam snimio Matiju Bećkovića, želeo sam da vidim staru Crnu Goru i na ovoj stranici donosim fotografije mesta u kome sam bio. „Ćeraćemo se još“ je zbirka pesama koju je Bećković predstavio u Narodnoj biblioteci Srbije 1996. godine, a Besedu na Cetinju izgovorio je prilikom dodele Njegoševe nagrade na Cetinju 1998. godine. Vrednost ovih tonskih izvora je u autentičnosti snimaka glasa Matije Bećkovića. Bećkovićeva beseda na Cetinju spada u najviše domete pesnikove živo izgovorene reči. Tonske zapise oba događaja načinio je Dragoslav Simić urednik sajta i snimio priložene fotografije. Stranica “Gosti sajta”.
Stevan Čičovački novinar  Urednik emisije “Nevidljivi ljudi”, Drugog programa Radio Beograda. Tonske zapise sa predstavljanja knjige Raška Jovanovića načinio je kolega Steva Čičovački za svoju emisiju “Nevidljivi ljudi”. Više na stranici “Radio kritika”
Stiv Džobs  Portret tehnološkog genija
Za manje od tri nedelje od smrti Stiva Džobsa, objavljena je njegova biografija, od pisca koga je sam izabrao i kome se ispovedao do svojih poslednjih dana. Ovaj tekst Milana Mišića dopisnika Politike iz Vašingtona, u dogovoru sa autorom, postavljen je na stranici na kojoj je objavljena serija njegovih tekstova “Avenija Amerika”.
Stjepan Mesić  Politička autobiografija uživo. Stjepan Mesić bio je zastupnik Hrvatskog parlamenta u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji, zatim Predsednik predsedništva SFR Jugoslavije, prvi premijer nakon osamostaljivanja Hrvatske, Predsednik Hrvatskog Sabora i u dva mandata Predsednik Republike Hrvatske, od 2000. do 2010. godine. Stranica "Gosti sajta".
Stevo Žigon glumac  Sa velikim glumcem nisam bio kućni prijatelj. Bio sam samo običan novinar koji je imao želju da načini ovaj razgovor 1998. na godišnjicu studentskih demonstracija 1968. Moj omiljeni glumac, za mene prvak svih pozorišta sveta, bio je „levo“ politički orijentisan. U prvom delu će biti emitovan šestominutni govor Robespjera iz „Dantonove smrti“ Bihnera, autentičan snimak, koji je u Kapetan Mišinom zdanju u Beogradu 1968. pred masom studentat izgovorio veličanstveno Stevo Žigon. Stranica “Gosti sajta”.
Stjepan Mitrov Ljubiša  Skupio i složio: "Pričanja Vuka Dojčevića", prva knjiga. Štampano u državnoj štampariji Kraljevine Srbije, Beograd 1902. Stranica "Da li ste pročitali ove knjige?"
Stojan Novaković  Ispitivanja i crteži: "Tursko carstvo pred srpski ustanak 1780 - 1804". Nova štamparija Davidović, Beograd 1906. Stranica "Da li ste pročitali ove knjige?"
Stojan Pokimica  Temu za kratku priču "Navijač" našao sam u liku starca Stojana Pokimice koji je zaista postojao u selu Rvati kod Raške. Ja nisam Hemingvej ni Henri Miler, ali je zanimljivo kako teme iz ma kog dela sveta mogu da budu iste ili slične. Stranica „Volite li kratku priču“.
Streljanje đaka u Kragujevcu 1941. Svedok profesor gimnazije Tugomil Ujčić, 1941.  „Bilo me stid što ostadoh živ“
Obaveštenje da je Tugomil Ujčić, rodom iz Istre, 1941. godine bio profesor Druge muške realne gimnazije u Kragujevcu, našao sam u Poliici u rubrici „Među nama“, nedelja, 9. oktobar 1988. godine. Na taj tekst skrenula mi je pažnju još tada, urednica ove rubrike. Profesora Tugomila Ujčića i njegovo svedočenje o streljanju đaka u Kragujevcu, snimio sam u rodnom Pazinu, 1990. godine. Stranica “Gosti sajta ~ vreme ratova”.
Studenica  Poetski zapis vajara Nebojše Mitrića objavljen u Politici tokom proslave “Osam vekova Studenice”, 1986. Govore patrijarh German i vajar Nebojša Mitrić.
"Studio 6 
Vam pruža šansu" 
Jedna od najpopularnijih omladinskih emisija Drugog programa Radio Beograda, šezdesetih i sedamdesetih godina XX veka, sačuvao reditelj Darko Tatić, a za sajt priredio Dragoslav Simić urednik sajta. Simić je svoju novinarsku karijeru započeo u ovoj emisiji.
"Studio 6, Vam pruža šansu", nekad bilo u istoriji Radio Beograda   Ovu stranicu uređuju Dragoslav Simić i Zoran Modli
Emisija „Studio 6 vam pruža šansu“ emitovana je na Drugom programu Radio Beograda od 1966. godine po ideji Dušice Manojlović. Cilj je bio da okupi talentovane amatere: novinare, voditelje programa, muzičare, glumce, spikere, pesnike, mlade kompozitore... Emisija je bila na programu radija desetak godina, jednom mesečno snimana je po raznim gradovima Jugoslavije. Stranica “Zabavna strana sajta”.
Suđenje Georgi Dimitrovu  Generalni sekretar Kominterne. Suđenje, Lajpcig 1933. godine. Autentični tonski zapisi sa suđenja. Poreklo tonskih zapisa. Stranica “Gosti sajta”.
"Suđenje Draži 
Mihailoviću" 
Ova dokumentarna radio emisija načinjena je od tonskih zapisa sa suđenja Draži Mihailoviću koje je snimio sa radija Zoran Manojlović 1946. i svedočenja o Draži Mihailoviću engleskog publiciste Dejvida Martina, Nikole Pašića unuka Nikole Pašića, šifranta Milisava Šurbatovića i drugih koji su imali neposredan uvid u rad generala Mihajlovića, ali i njegovih kritičara. Stranica "Knjige koje govore".
„Suočavanje sa prošlošću“, 1992.  Dušan Makavejev: Unutrašnji motori samorazaranja i fašizacije; Nikola Barović: Ova situacija; Kasim Rašidović: Izveštaj iz Sarajeva; Vlatka Krsmanović: Profesore hapse na Palama. Sa sesije „Beogradskog kruga“, 1992. godine. Slušate ih u okviru stranice „Gosti sajta“. Tonske zapise načinio autor sajta.
Dr Suzana Polić Radovanović  Diplomatska (ne)kultura. Studija. Kako je početkom druge decenije ovog veka srpska diplomatija predstavljala Srbiju u elektronskom prostoru. Kako je smisaona i kontekstualna konfuzija web prezentacija odražavala neznanje, konfuziju i trapavost srpske diplomatije. Kako su neukusu naše diplomatije podlegli i najviši zvaničnici Srbije radeći na štetu srpskog kulturnog nasleđa. Autorka je vanredni profesor Univerziteta Singidunum i rukovodilac Centra za multidisciplinarna istraživanja u Centralnom institutu za konzervaciju u Beogradu. Stranica “Promocije”.
Suzana Sudar  Bila je novinarka nedeljnika "OKO". 1999. objavila je reportažu "Šta je ko rekao u toku bombardovanja" pod nazivom "Govori da bih te osetio", aludirajući na istoimeni tonski zapis objavljen na stranici "Knjige koje govore", "Beograd u toku bombardovanja". Stranica "Promocije"
Suvaja, selo u Berlinu  Ili Crveni kutić u Berlinu. Ovaj simboličan naslov “Crveni kutić u Berlinu”, dao sam svojoj emisiji aludirajući na partijsku organizaciju čiji su članovi bili Cigani iz sela Suvaja kod Varvarina na radu u Berlinu. Oni osnivaju partijsku organizaciju u Nemačkoj da bi u Suvaji sagradili put 1985. godine. Odlična priča, preporučujem kao i fotografije na istoj strani sajta. Fotografije i tonski zapis Dragoslav Simić, 1985. Stranica „Moć radija“.
Svetlana Ceca Bojković, glumica, na radio sceni  Glumicu Cecu Bojović poznajem dugo godina još iz Ateljea 212 gde sam rado odlazio u bife iza službenog ulaza u pozorište. Tamo me je poveo osamdesetih godina Taško Načić glumac koji je igrao monoramu „Ne pucaj bre“ autora Nedeljka Ješića i Dragoslava Simića.
U svom šarmantnom tonu, Svetlana Ceca Bojković kao lični životopis pričala je u dve emisije na putu između pozorišta, radija i Helsinkija /u kome živi/. Šta Ceca misli o svojim godinama, kakav je njen privatni život? ~ morate otići na stranicu „Gosti sajta“.
Svetlana Stević Milosavljević  Ovo čudo od talenta iz Homolja, Svetlanu Cecu, sam upoznao kao Stević. Kasnije se udala za muzikologa Bucu Milosavljevića koji je proučavao izvorno narodno stvaralaštvo. Sve se dešavalo oko 1983. godine. Dokumentarna reportaža na sajtu snimljena je te godine, a pevaju: Cecina majka od koje je ona slušala izvorne pesme, zatim Cecina devetogodišnja ćerka i Svetlana Stević. Stranica “Moć radija”.
Svetlana Velmar Janković  Rođena u Beogradu 1933. godine, članica SANU, književne nagrade: "Isidora Sekulić" (1969), Nagrada "Ivo Andrić" (1982), Nagrada "Meša Selimović" (1991), Nagrada Narodne biblioteke za najčitaniju knjigu (1992), Nagrada "Đorđe Jovanović" (1994), Nagrada "Bora Stanković" (1995), NIN-ova nagrada za najbolji roman (1995) itd.
Na stranici "Volite li kratke priče" - poznati, čita svoju priču "Parče".
Svetolik Jakovljević  Gitarista i džez publicista
Jedan od bardova jugoslovenske džez scene - Svetolik Jakovljević, gitarista i autor nekoliko knjiga o muzici koju je svirao i koju voli, u emisiji govori o svom detinjstvu i prvim koracima u svetu muzike. Autor Dragoslav Simić. Stranica „Gosti sajta“.
"Svi srpski vladari"  Biografije srpskih (sa crnogorskim i bosanskim) i pregled hrvatskih vladara, Beograd 1927. Napisao: Stanoje Stanojević. Stranica "Da li ste pročitali ove knjige?"
Arhiv Simić © 2009. Sva prava zadržana