Početna  |  Kontakt Simić

english YouTube facebook
Vaša pisma
Vaša pisma
Otvoreno o sajtu
Otvoreno o sajtu
Novo na sajtu
Novo na sajtu
Pretraga sajta
Pretraga sajta

Sajt oprema i uređuje Dragoslav Simić sicke41@gmail.com

Lako i brzo snalaženje na sajtu

Sva imena su poređana abecednim redom

Kada kliknete na slova označena plavom bojom direktno slušate, gledate ili čitate označenu odrednicu na sajtu.
Za one koji vole da istražuju ostavljen je uobičajeni postupak. Kliknete na neku od stranica i pretražujete sajt polako.

A     B     C     Ć     Č     D     Đ          E     F     G     H     I     J     K

L     Lj     M     N     Nj     O     P     R     S     Š     T     U     V     Z     Ž



"Jaki živci majstora  Đoke"  Duhovita priča vozača lokalnog autobusa na liniji Pazova, Beograd, Novi Sad, spada u antologijski humor usmenog pripovedanja. Snimljeno 1985. Stranica "Moć radija"
Janko Hrkalović  Antikvar i sastavljač "Kataloga retkih srpskih knjiga 1741-1941". Stranica "Knjige koje govore"
Janko Orožen govori  Ing Leon Kavčnik iz emisije “Slovenci Jugosloveni”: “...I najgora Jugoslavija bolja je nego nikakva Jugoslavija. Ako se Jugoslavija raspadne sada, mi se više nikad nećemo vratiti na 1918. godinu.” Dve dokumentarne emisije pod ovim naslovom “Slovenci preporodovci ~ Slovenci Jugosloveni”, snimio je u Ljubljani urednik sajta Dragoslav Simić 1987. godine. Stranica “Gosti sajta”.
Japanske poslovice  “Protiv gluposti nema leka” i još pregršt poslovica iz “zemlje izlazećeg sunca”, na stranici sajta “Promocije”. Izabrao književnik Vita Teofilović.
Jasmina Tešanović politički životopis  Tonski zapis načinjen 2003. godine za seriju emisija “Portreti žena u javnom životu Srbije”, poslednja decenija XX veka.
Jasmina Tešanović (7. mart 1954. -) je feministkinja, politički aktivista, prevodilac, književnica i režiserka. Autor je Dnevnika političkog idiota, ratnog dnevnika napisanog tokom rata 1999. godine.
Knjigu “Ženskih portreti” u politici, činili bi tekstovi i tonski zapisi glasova učesnica ove serije na CD. Međutim, kako to obično biva, život je diktirao dragačija rešenja i knjiga nije objavljena. Razgovor koji sam imao sa Jasminom Tešanović kao i sa njenim koleginicama sa ove stranice sajta, načinjen je 2003. godine. Bile su to njihove političke i profesionalne autobiografije ispričane uživo. Sve emisije emitovane su na programu radija u okviru dokumentarne serije „Govori da bih te video“. Autor Dragoslav Simić. Stranica “Gosti sajta”.
Jasmina Vrbavac  Novinarka TV Beograd i književna kritičarka, pisala je o Ljiljani Đurđić, stranica "Gosti sajta".
Javorka Markov Jorgovan govori  Iz knjige „Čuvar uspomena“ iz rumunskog Banata, selo Ketfelj: “Nisam istoričar, niti etnolog, ja nisam književnik, niti slikar, ja sam samo jedan od potomaka slavnih graničara, skroman meštanin jednog tipičnog sela za naš nacion, te moram biti od svega delić: istoričar i etnolog, književnik i slikar. Ja sam svedok našeg bitisanja.” Stranica “Gosti sajta”.
Jelena Genčić  U emisiji Miroslava Nešića “Sportski spomenar”, govorila je naša proslavljena teniserka Jelena Genčić koja je svojim znanjem pomogla dečaku Novaku Đokoviću da kasnije postane vodeće ime u svetu tenisa. Stranica “Arhiv sajta”.
Jelena Jovanović novinarka  „Mikrofon je vaš“ i „Subotom uveče”. Ove emisije Radio Beograda šezdesetih godina vodili su uživo novinarka Jelena Jovanović i glumac Đuza Stoiljković. Na stranici “Gosti sajta” Jelena Jovanović vrlo opširno govori o ovim kultnim emisijama i svom radu na radiju. Priseća se velikog broja ljudi iz javnog života koji su pevali ili govorili u ovim emisijama. Kada je početkom sedamdesetih Jelena Jovanović prešla na televiziju, slušaoci radija su je zaboravili. Sačuvala je oko 500 fotografija iz svog profesionalnog života na radiju i te fotografije su delimično objavljene na sajtu. Ni jedna od ovih emisija nije sačuvana. Stranica "Gosti sajta".
Jelena Nestorov priča o sinu  Fotografija Jelene Nestorov nije snimljena u vreme kada je emitovana ova uzbudljiva dokumentarna radio emisija. Zato ovaj megafon simbolično predstavlja sagovornicu i samo je priručno sredstvo u ovom predstavljanju dok se ne javi neko ko poznaje Jelenu ili možda i sama Jelena Nestorov i pošalje svoju fotografiju. Početkom 2006. godine radio sam seriju emisija, u terminu „Govori da bih te video“, sa temama o hendikepiranim ljudima, pod nazivom „Naše komšije“. Ovaj program išao je uživo. Jedna emisija se izdvojila svojom dramatikom. Jelena Nestorov, Ruskinja udata u Beogradu, imala je treće dete Đoleta, rođenog sa telesnom manom. Više na stranici “Moć radija”. Autor Dragoslav Simić
(Izvorni tekst sa snimka emisije u kojoj je govorila Jelena Nestorov nije redigovan). Dragoslav Simić
Jelina pisma  Na stranici "Tuđa pisma" biće objavljena u nastavcima ova pisma koja su početkom devedesetih stizala sa najmlađeg kontinenta u Beograd telefaksom.
Jelisaveta Milojević  Profesor na Katedri za anglistiku Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Radi na predmetima: Morfologija i Leksikologija engleskog jezika.
Predmet stranice „Gosti sajta“ je njena novoizašla knjiga: Šekspir: Soneti (izbor, prevod i predgovor Jelisaveta Milojević). Izdavač je Filološki fakultet u Beogradu a knjiga je izašla iz štampe maja 2012. Knjiga predstavlja angažovanu, akademsku odbranu pesnika originala od loših prevoda i loših kritičara prevoda, takođe i odbranu struke u obliku šezdeset stranica dugog uvodnog eseja. Govori o onome što drugi nisu bili u stanju da vide, nisu hteli da vide ili jesu videli ali nisu o tome hteli da govore. Na elektronskoj stranici se može naći slika korica knjige, izvodi iz Predgovora, pet soneta u originalu i prevodu u ilustrativne svrhe i podaci o autoru.
Jelka Kljajić Imširović  Jelku Imširović upoznao sam znatno kasnije od vremena kada su se u Beogradu dešavale Studentske demonstracije 1968. kada je i Jelka kao i veliki broj mladih ljudi gradilo svoj intelektualni i moralni lik bez želje da se nakad u budućnosti o njima piše ili govori. Stranica "Gosti sajta"
Jevrejin  “Jevrejin Benko Danon jе pravi Beograđanin i sada se tako oseća, posle četrdeset i pet godina boravka izvan naše zemlje. Oživeo je u svojim sećanjima Benko Danon delić atmosfere kafanskog života Beograda u godinama pre Drugog svetskoga rata, kada je najpre bio učenik u fotografskom salonu Romana Uroševića. Prisetio se nekih od protagonista boemskog života predratnog Beograda koje je snimao kao paparaco - čuvene pevačice sevdalinki Vuke Seherović i poznate glumice i komičarke Žanke Stokić, koja nije zasmejavala publiku samo u Narodnom pozorištu, nego i u kafanama, u Skadarliji ili na Dorćolu...“ Iz Kritike dr Raška Jovanovića, objavljenoj u emisiji “Nevidljivi ljudi”, 1993. Emisija je snimljena u Australiji 1993. godine. Može se čuti u celini na stranici sajta “Radio kritika”.
Joakim Vujić  "Putešestvije po Srbiji", druga knjiga. Štampano u državnoj štampariji Kraljevine Srbije, Beograd 1902. Stranica "Da li ste pročitali ove knjige?"
Josip Broz Tito  Čovek koga su "voleli bogovi"
Dok kralj Petar Drugi Karađorđević nije bio "u milosti bogova", što se može videti iz njegove biografije prikazane ukratko na ovom sajtu, dotle se za Tita može reći da je ostavrio za života sve svoje želje. Bio je "doživotni predsednik” Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, a kada je umro u 88 godini, mase u Jugoslovaiji nisu u tu vest poverovale. Govor pionirima povodom rođendana 25. maja 1970. godine. Stranica “Gosti sajta ~ mikrofonom kroz XX vek”.
Jovan Arežina  „Zeleni megaherc“, nekad bilo...
O ovoj emisiji na zanimljiv način govori jedan od voditelja iz Zagrebačkog studija, kompozitor i novinar Mario Mihaljević. Najduže je sarađivao sa Jovanom Arežinom (1949. ~ 2007.) urednikom i voditeljem, kolegom iz Radio Beograda, o kome takođe govori u ovoj emisiji. Predmet razgovora bila je i Mihaljevićeva kultna kompozicija „Vlakovi ~ vozovi“ koja se može čuti na stranici „Gosti sajta“.
Jovan Ćirilov životopis  Pozorišni čovek u najširem smislu reči, pisac, esejista, prevodilac, organizator najrazličitijih kulturnih manifestacija tokom decenija u šifrokom prostoru Jugoslavije, kasnije Srbije, poliglota, govorio je uživo svoju autobiografiju. Stranica "Radio emisije iz kolekcije"
Jovan Ćirilov govori  O temi "Ovaj vek uživo", naziv edicije Dragoslava Simića novinara Radio Beograda, autora brojnih dokumentarnih radiofonskih dela o ljudima i zbivanjima koji su obelezili 20. vek, u okviru stranice "Promocije", maja 1998. u Biblioteci grada osim Đorđa Malavrazića i Čedomira Čupića, govorio je i Jovan Ćirilov.
Jovan Ćirilov,
Politika, 28. mart 1998. 
O „Knjigama koje govore“ Dragoslava Simića stranica „Promocije“, prema dokumentaciji majora Nikole Kosića. Šta ovo znači za pozorišni svet!
Dr Jovan Erdeljanović  Priredio: "Srpska narodna jela i pića", knjiga prva. Štampano u državnoj štampariji Kraljevine Srbije, Beograd 1908. Stranica "Da li ste pročitali ove knjige?"
Dr Jovan Rašković  Psihijatar po struci, rođen 1929. dr Rašković se uključio relativno kasno u politički život Jugoslavije. Ostavio je veliki trag u naučnim krugovima, a postao je politički lider Srba u Hrvatskoj 1989. Umro je 1992. Stranica "Knjige koje govore"
- VIDI stranicu "Fotografije"
- VIDI stranicu "Novi projekti", izdavaštvo
Dr Jovan Rašković govori ~ Politička biografija  Postavljanje dr Jovana Raškovića (1929 ~ 1992) na sajt sada, februara 2016. sa ovim neobjavljenim tonskim zapisima razgovora i fotografijama u elektronskoj formi, dvadeset i šest godina od raspada Jugoslavije, zahteva putokaz za snalaženje u odnosu na vreme kome ovi događaji pripadaju. Taj putokaz našao sam u kalendaru događaja koji je priložen na toj stranici i članku dopisnika Politike iz Londona Petra Popovića, poslatog redakciji maja 1992. pod nazivom: „Bojište se širi na jug“. Pogled sa strane o vremenu u kome smo živeli.
Prva dva dela dokumentarnog radio programa koji nose oznaku na sajtu, avgust 1989. snimio sam na Odeljenju za psihijatriju Šibenske bolnice u ordinaciji dr Raškovića. Te godine događao se „narod“ i u Kninskoj krajini: 600 godina proslave Kosovske bitke u Kosovu polju, malom kraškom polju u Dalmaciji, nedaleko od Knina koje nosi naziv Kosovo polje. Prethodio je ovom događaju „Štrajk radnika TVIKA“ u Kninu, a potom i “Suđenje Jovi Opačiću”. Oprema ove stranice: autor emisija i fotografija je Dragoslav Simić urednik sajta. Stranica “Gosti sajta”.
Jovan Torački  prvak pozorišta u Zrenjaninu, stranica "Gosti sajta", Radoslav Zlatan Dorić
Jovanka Jovanović, gimnazijalka iz Zemuna, poruka iz 1938.  Za mnoge ljubitelje radija ovaj tonski zapis delovaće senzacionalno. Na X sveslovenskom sletu u Pragu 1938, Jovanka Jovanović, gimnazijalka iz Zemuna, snimila je poruku preko Radio Praga. To je jedini snimljen i sačuvan glas jedne građanke pre 1941. sa prostora Kraljevine Jugoslavije. Prvi tonski zapisi na srpskom i hrvatskom jeziku, snimljeni na gramofonske ploče, načinili su 1937. i 1938. godine Čehoslovaci u Radio Pragu i te tonske zapise sačuvali. Ovo slućajno otkriće iz arheologije zvuka datirano je tek 2005. godine. Preporučujemo da čujete kako je i šta rekla gimnazijalka Jovanka svojim prijateljima Sokolima na sletu 1938. Možete čuti kakva su njena sećanja na taj događaj snimljen 50 godina kasnije mikrofonom urednika sajta Dragoslava Simića na stranici “Gosti sajta”.
Jovanka Ženi Lebl  Svaki Jevrejin koji je preživeo strahote Holokausta Drugog svetskog rata predstavlja roman za sebe. O Ženi Lebl moglo bi da se napiše desetak romana. Nakon ratnih strahota, ona je doživela i nezamisive užase „jugoslovenskog Gulaga“, Golog Otoka. Stranica "Gosti sajta".
Jovica Trkulja  Profesor Jovica Trkulja o Đuri Šušnjiću. Stranica „Gosti sajta“.
Josip Broz Tito  Doživotni predsednik SFRJ, (1892 ~ 1980), u emisiji "I posle Tita niko" Ljubice Ćetković

- VIDI stranicu "Knjige koje govore"
Jozef Šulc  Živi život Mina Kovačević“, je naziv dokumentarne radio emisije. Podigla je spomenik krajputaš nemačkom vojniku Jozefu Šulcu koji je 1942. odbio da strelja taoce u Smederevskoj Palanci, diveći se njegovom visoko moralnom činu. Nemci su ga sa taocima streljali. Tokom 1980. godine u selu Vrnčani kod Gornjeg Milanovca upoznao sam pesnikinju Minu Kovačević i njenog brata Radeta. Mina je imala čudnu istoriju. Radila je kao omladinka na izgradnji Novog Beograda pedesetih, teško se razbolela i ostala u invalidskim kolicima. Iz emisije: “... Neko da bude pretplaćen na nesreću, a da ipak ima neku sreću, e to sam ja,” ~ jedna od Mininih vedrih rečenica. Stranica “Moć radija”.
Jugonostalgija,
“sa ukusom licemerja” 
Ova priča dešava se osamdesetih godina prošlog veka... Majstor Gavra pomenuo je i ovakvu vrlo zanimljivu varijantu kao završnicu: “Mogu ja da ne priznam da si mi uopšte dao pare. Ušao si sam u moje dvorište i oteo tvoja kola…?” Stranica “Promocije”.
Jugoslav Vlahović  Jugoslav Vlahović je dugogodišnji ilustrator i karikaturista NINa. Objavljivao je svoje radove i u drugim jugoslovenskim i svetskim novinama. Imao je preko 70 samostalnih izložbi, opremio veliki broj knjiga i omota ploča. Njegovi radovi nalaze se izloženi u više muzeja i zbirki u svetu. Spada u naše najznačajnije ilustratore. Govorio je 2008. godine u emisiji „Autobiografija uživo“ urednika sajta Dragoslava Simića. Stranica „Gosti sajta“.
Jugoslavija  Na stranici "Knjige koje govore" prikazana je na dokumentaran način istorija Jugoslavije od njenog nastanka 1918. do raspada 1991. godine. Korišćeni su isključivo tonski zapisi glasova vladara i političara počev od kralja Aleksandra, događaja 27. marta 1941, Tita, pa sve do Miloševića i Tuđmana. Prava velika radiofonska freska koja slušaoca ne može ostaviti ravnodušnim.
„Jugoslavija bez Jugoslovena“  Ovu priču Branka Ćopića, čita i komentariše Ćopićev glumac Toma Kuruzović.
Životopis glumca. Sećanja na Branka Ćopića. Novi, malo poznati detalji. Snimak ovog razgovora kao i fotografije načinio uradnik sajta Dragoslav Simić u Kuruzovićevom stanu na Novom Beogradu, juna 2015. godine. Ostale fotografije su iz ličnog arhiva Tome Kuruzovića. Ovaj glumac zaista ima šta da ispriča. U Ćopićevim komadima igrao je dvedesetak uloga i bio sa njim u svakodnevnom kontaktu do Ćopićeve smrti. Po mišljenju urednika sajta, Kuruzović spada u autentične svedoke života velikog pisca Branka Ćopića. Stranica “Gosti sajta”.
Jugoslavija osamdesetih, kafa orošena suzama  U izobilju robe današnjih radnji, teško je poverovati da nije uvek bilo tako i da se recimo, kafa, švercovala iz Trsta kao najbližeg grada Jugoslaviji u odnosu na „zapadno inostranstvo“. Tako se zaista nekad živelo. O tome svedoči reportaža iz Trsta, urednika sajta Dragoslava Simića i serija fotografija, snimljenih osamdesetih godina XX veka. Stranica sajta „Fotografije“.
Jugoslavija 1994.  Ova emisija prikazana je u Biblioteci grada, u Rimskoj dvorani, 12 desmbra 1994. godine. Valja čuti šta je na svom prvom javnom nastipu vezanom za radiofonska ostvarenja Dragoslava Simića, rekao Djordje Malavrazić istraživač istorije radija. Vidi stranicu „Knjige koje govore“.
(Moja) Jugoslavija 
1918. - 1988. 
O nastanku Jugoslavije na autentičan način dokumentarno prema sačuvanim tonskim zapisima. Emisija snimljena 1988. Stranica "Moć radija"
Jugoslovenski Jevreji 
u Izraelu 
Na poziv izraelskog MIIP boravio sam krajem 1989. godine u Izraelu 7 dana kao prvi novinar Radio televizije Srbije koji odlazi u Izrael posle prekida diplomatskih odnosa Jugoslavije i Izraela 1967. godine.
Snimio sam 7 polusatnih dokumentarnih emisija u kojima govore jugoslovenski Jevreji u Izraelu. Evo nekih imena: Franja Ofner rodom iz Novog Sada, jevrejski obaveštajac u II svetskom ratu, Raul Tajtlbaum dopisnik Politike,rodom iz Prištine, Haim Bar Lev tada aktuelni ministar policije, rodom iz Zagreba i njegov prijatelj glumac iz Beograda Eugen Verber, Eva Panić zatočenivca na Golom otoku kao i Ženi Jovanka Lebl nekadašnja novinarka Politike, potom Dana Katan Bencion prevodilac, Dan Rajzinger arhitekta, dizajner, advokat Kaponi, porodica Nisim Abravanel iz kibuca Shar Haamakim, rodom iz Slavonskog Broda, ing. Jozef Žamboki iz Kanjiže i drugi. Stranica "Gosti sajta".
Jugosloveni pred mikrofonom Čehoslovačkog radija do 1938.  Pod ovim nazivom posetiocima Kolarčeve zadužbine prikazani su kao nova saznanja o domaćoj istoriji radiofonije, 3. februar 2015. tonski zapisi:
• Poslanik Kraljevine Jugoslavije u Pragu, književnik Mita Dimitrijević, govori o svom prijateljstvu sa predsednikom Čehoslovačke Tomašom Masarikom (1937. godina)
• Predsednik vlade Kraljevine Jugoslavije, dr Milan Stojadinović, na sahrani Predsednika Tomaša Masarika (1937. godina)
• Snimak pevanja grupe radnika farike duvana sa juga Srbije, snimio nemački radio, sačuvao Radio Prag (1936? godina)
• Reporter iz Bratislave u prenosu uživo, na dočeku sokolara iz Kraljevine Jugoslavije na 10. Sveslovenskom sokolskom sletu u Pragu (1938. godina)
• Čehoslovački general Miloš Zak pozdravlja sokolare iz Kraljevine Jugoslavije na 10. Sveslovenskom sokolskom sletu u Pragu (1938. godina)
• Divizijski general Jovo Kukavičić* otpozdravlja domaćinima na 10. Sveslovenskom sokolskom sletu u Pragu (1938. godina)
• Inženjer Dragoš Adamović, sekretar aero-kluba „Naša krila“ (foto pored, preuzeto sa sajta cigalic.50webs/com – Naša krila), sa drugim avijatičarima, odmah pri sletanju u Čehoslovačku, pozdravlja domaćine 10. Sveslovenskog sokolskog sleta u Pragu (1938. godina)
• Govori sedamnaestogodišnja Jovanka Jovanović član jugoslovenskih sokola iz Zemuna, na 10. Sveslovenskom sokolskom sletu u Pragu (1938. godina)
• Pozdrav nepoznatog omladinca sokolara iz Kraljevine Jugoslavije na Sveslovenskom sokolskom sletu u Pragu (1938. godina)
Učesnici na Kolarcu: Đorđe Malavrazić istraživač istorije radija, Slobodan Selinić istoričar. Istražio učestvovao i pripremio urednik sajta Dragoslav Simić. Stranica sajta: Predavanja u Kolarčevoj zadužbini.
Junačke narodne pesme, kako ih govoriti  Na stranici “Gosti sajta” pored drugih radova o Vuku, prikazan je način lepog govora 11 naših narodnih pesama koje je sakupio Vuk St. Karadžić: Kneževa kletva, Kneževa večera, Uroš i Mrnjavčevići, Tri dobra junaka, Kosovka devojka, Car Lazar i carica Milica, Ženidba Dušanova, Marko Kraljević ukida svadbarinu, Marko Kraljević i orao, Oranje Kraljevića Marka i Stari Vujadin
Arhiv Simić © 2009. Sva prava zadržana