Početna  |  Kontakt Simić

english YouTube facebook
Vaša pisma
Vaša pisma
Otvoreno o sajtu
Otvoreno o sajtu
Novo na sajtu
Novo na sajtu
Pretraga sajta
Pretraga sajta

Sajt oprema i uređuje Dragoslav Simić sicke41@gmail.com

SADRŽAJ - Z

Sva imena su poređana abecednim redom

Kada kliknete na slova označena plavom bojom direktno slušate, gledate ili čitate označenu odrednicu na sajtu.
Za one koji vole da istražuju ostavljen je uobičajeni postupak. Kliknete na neku od stranica i pretražujete sajt polako.

A     B     C     Ć     Č     D     Đ          E     F     G     H     I     J     K

L     Lj     M     N     Nj     O     P     R     S     Š     T     U     V     Z     Ž



Zabavna strana sajta  Delić zaboravljene istorije Radio Beograda, preuzeto iz štampe prema novinaskim isečcima, priprema profesor Dragoljub Pokrajac. Zabavna strana sajta posvećena je malo poznatim detaljima iz istorije Radio Beograda, preuzeto iz predratne i ratne štampe, možete pročitati u okviru stranice “Informacije”.
Zaplovimo Ravnoplovom u grad iz snova - Sombor  Ravnoplov se zove jedan od najznačajnijih domaćih veb sajtova čiji je autor, sastavljač i pisac, somborski istoričar Milan Stepanović. On govori o svom radu na ovoj elektronskoj platformi koja pamti ljude i događaje vezane za kulturno-istorijsko nasleđe Sombora i celokupnog Panonskog prostora. Stranica Gosti sajta koju je osmislio Dragoslav Simić.
“Zarobljena” govorna
istorija 
Knez Pavle stiže u Beograd, a kad će Tito?
Zvučni dokumenti sa radija iz drugog ugla
piše Dragoslav Simić
sicke41@gmail.com
Ovaj komentar zalaže se za postavljanje govorne istorije na Internet. Vreme klasičnih arhiva je prošlo. Veliki broj snimljenih materijala čuva se na način dostupan samo povlašćenima. Zašto? Više na stranici “Promocije”.
„Zeleni megaherc“, 
nekad bilo... 
U sećanjima na ovu kultnu radio emisiju drugih programa Radio Beograda i Radio Zagreba koja je plenila pažnju Jugoslovena u sedmoj i osmoj deceniji XX veka, a u želji da sve ne pojede mrak zaborava, na stranici sajta koja je posvećena samo ovoj emisiji govore Vojo Šiljak, Mario Mihaljević, Mihajlo Ćurćić i Mihajlo Tošić. Stranica “Gosti sajta”.
“Zlatan zapis o Srebrovu” Ranka Burića  Ranko Burić pojavljuje se i kao radio kritičar dnevnog lista Politika. Jedno vreme Politika je nedeljno objavljivala dve radio kritike i to: dr Raška Jovanovića i Ranka Burića. Ostao je do danas kao radio kritičar ovih novina samo Raško Jovanović, što nikako ne umanjuje vrednost Ranka Burića. Ova radio kritika, Zlatan zapis o Srebrovu, Duhovni testament angažovanog pesnika u dokumentarnoj drami Dragoslava Simića, objavljena je: (Četvrtak, 5. septembar 2002.) sa nadnaslovom “Slušajući radio”.
Zemun, Mladen Onica  Pevač iz Zemuna koji posle Drugog svetskog rata emigrira u Australiju. Tamo, mučen nostalgijom, snima 1950. godine ploču sa starogradskim pesmama i šalje je porodici u Zemun. Stranica “Porodični tonski arhivi.”
Zlatko Rendulić, general, vojni pilot i vazduhoplovni inženjer govori  Beleška urednika sajta Dragoslava Simića: Legendarno ime našeg vazduhoplovstva je profesor dr Zlatko Rendulić, general, vazduhoplovni inženjer, konstruktor aviona. Posetio sam ga februara 2013. godine u njegovom stanu u blizini Ibarske magistrale u Beogradu. Poštujući njegove godine smatrao sam da je uljudno ostati kod generala Rendulića najviše jedan sat što sam u telefonskom razgovoru i najavio. Međutim dogodilo se nepredviđeno da sam sa ovim sjajnim čovekom koga je pamćenje na razne događaje služilo izvanredno, ostao bar 4 sata, a Rendulić je, sticao se utisak, tek počeo da govori. Stranica “Gosti sajta”.
Slikarka Zora Petrović
(1894. ~ 1962.) 
Sećanja slikarke Bele Pavlović o prijateljici Zori Petrović. Priču Bele Pavlović o Zori Petrović snimio Dragoslav Simić urednik sajta, 1998. godine u ateljeu Bele Pavlović u Gospodar Jovanovoj ulici u Beogradu, u lepoj sačuvanoj zgradi gradđenoj u drugoj polovini 19. veka. Objavljen je i prikaz Irine Subotić „NOVO ČITANjE ZORE PETROVIĆ“ Monografija dr Jasmine Čubrilo, izdanje Toru, d.o.o, Beograd 2011, 180 str. Stranica „Gosti sajta“.
Zoran Đinđić  Emisija koju slušate sadrži 3 dela: prvi snimak koji sam načinio decembra 1992. u Domu sindikata na predizbornoj konvenciji Demokratske stranke, kandidat Milan Panić, govori Zoran Đinđić i snimke načinjene posle ubistva Zorana Đinđića na kojima o njemu govore Jovan Radulović i izuzetno potresno, Žarko Korać. Stranica "Gosti sajta".
Zoran Đinđić (rođen 1. avgusta 1952. u Bosanskom Šamcu, SR Bosna i Hercegovina, FNRJ, ubijen u atentatu u Beogradu, 12. marta 2003.) Bio je srpski političar i državnik, doktor filozofije po obrazovanju, jedan od osnivača i dugogodišnji predsednik Demokratske stranke, predsednik Vlade Republike Srbije (2001-2003) i gradonačelnik Beograda (1997).
Zoran Hristić kompozitor  „Folklorni kič - kamuflirani nacionalizam“. Kao uvodna reč za Hristića neka posluži Manfred Osten, nemački mislilac, koji razmatra pitanje zaboravljanja kao bitan aspekt ljudske kulture i u svojoj knjizi „Pokradeno pamćenje“ kaže: „Budućnost mora da ima svoju prošlost, svoje poreklo. A prošlost ili poreklo ne da se zamisliti bez kulture sećanja, bez obrazovanja koje se shvata kao udeo u pamćenju.“ Zoran Hristić je učestvovao u dokumentarnoj emisiji “Govori da bih te video” 2007. godine uživo, Radio Beograd 2, koju sam ja tada vodio. Ono što je Hristić tada rekao deo su tog pamćenja i ove moje nove knjige knjige “Vek slikan mikrofonom”. Naslov teksta uzet je iz jedne Zoranove rečenice: „Folklorni kič - kamuflirani nacionalizam“. Svoj nastup na radiju on sam je naslovio: Vlast muzike, muzika vlasti. Stranica “Gosti sajta”.
Ing Zoran Manojlović
sin Koste Manojlovića 
Kao gimnazijalac snimio je na očevom aparatu za snimanje zvuka dva kapitalna snimka sa beogradskog radija 27. marta 1941. To je obraćanje kapetana Jakova Jovovića u ime mladog kralja Petra II slušaocima i govor patrijarha Gavrila Dožića. Stranica “Porodični tonski arhivi”.
Zoran Modli govori  Ovo je vremeplov Zorana Modlija najdugovečnijeg radio voditelja iz doba magnetofona trakaša i savremene elektronske tehnologije radija. Slike, stare emisije, prva iz 1971. Studio B, i najnovija emisija iz februara 2013, koju je sa Modlijem snimio urednik sajta. Dok je Modli leteo avionima taj deo njegovog života ne poznajem. Sreli smo se februara 2013. po dogovoru na Beogradskom pristaništu u jednom od onih fensi lokala, gde sam napravio fotografije za korice sajta i načinio tonski zapis Modlijevog života. Na početku emisije, ima jedna poučna, ali kratka priča o tome kako se završava sve kad se čovek uznese i zaboravi gde je...
Dva života Zorana Modlija: pilot i radio voditelj, stranica “Prijatelji sajta”.
Zoran Modli 
Moj privatni radio  
Da li ste ikada poželeli da imate vlastitu radio stanicu? Kao propagator medijskih komunikacija i radio-voditelj poznat u užim narodnim masama, siguran sam da mogu da vam pomognem da uđete u tajne stvaranja i emitovanja radio-programa. Možda se baš među sluđenim posetiocima ovog sajta kriju budući ton-majstori, muzički urednici, radio-voditelji, disk-džokeji i, što da ne, osnivači i vlasnici slušanih radio stanica? Ovu priču čuli su slušaoci moje radio-emisije "Zakon akcije i reakcije" tokom proleća i leta 2003. Red je da je sada vi pročitate i, usput, bacite pogled na poneku priloženu fotku. Ako ništa drugo, bar je placebo efekat zagarantovan: možda vam neće pomoći u medijskoj karijeri - ali sigurno neće ni odmoći! Stranica “Gosti sajta”.
Zoran Radojević,
majstor na nebu 
Ovo je lična priča o Muzeju vazduhoplovstva, fotoaparatom Dragoslava Simića urednika sajta i tekstovima o eksponatima, Borisa Fabiana ljubitelja aviona iz Zagreba. U priču slučajno ulazi čovek sa visokih vatrogasnih merdevina koji “daleko od zemlje” pod kupolom zgrade muzeja, montira korpu vazdušnog balona. Zaista nepredviđena scena koja nije bila namenjena zvaničnoj postavci muzeja. Mi na zemlji, majstor na nebu. Tako smo upoznali direktorora Muzeja Zorana Radojevića. Zato će ova priča biti posvećena požrtvovanom direktoru i ljubiteljima aviona. Stranica “Fotografije”.
Zoran Stanojević  Pisac i novinar, ovde je razgovarao sa Ivkom Pustišekom istoričarem radija koji zanimljivo svedoči o prvim emisijama Radio Beograda 1924. godine. Stranica "Gosti sajta"
Profesorka Zorica Tomić, životopis, snimljeno 2008.  Sociolog kulture, publicista i kolumnista u brojnim novinama i časopisima. Pripremajući plan za seriju „Autobiografije uživo“ 2008. godine, zamolio sam profesorku Zoricu Tomić da učestvuje u ovoj radio emisiji. Iz te serije emisija trebalo je da nastane knjiga i CD. Ali kako to obično biva, ne bude sve onako kako je zamišljeno. Pokretanje ovog sajta kao ličnog projekta Dragoslava Simića urednika sajta, “elektronsko pamćenje”, omogućilo je da učesnici serije progovore na pravi način. Zorica Tomić je svoj tekst izgovorila na radiju uživo u okviru dokumentarnog programa „Govori da bih te video“. Stranica „Gosti sajta“.
Zvonimir Maštrović, povodom sajma knjiga u Beogradu  Podatak iz biografije Zagrepčanina Zvonimira Zvonka Maštrovića, koji služi vojsku u Vranju sedamdesetih godina, interesantan je možda samo zbog toga što u Vranju sluša Stanišu Stošića, Pavarotija vranjskih pesama, kako su kasnije Stanišu ocenili i publika i Zvonko. Taj kratak vojnički susret sa Stanišom i njegovim pevanjem, izgleda da je trajno uticao na život našeg Hrvata. Piše Dragoslav Simić urednik sajta. Stranica „Promocije“. VIŠE
Zvučna knjiga
“Kumova kletva” 
RADIOFONSKI RARITET IZ VREMENA PRE 1941.
Janko Veselinović /1862 ~ 1905/
Pariz 1937.
Snimak na srpskohrvatskom jeziku. Priču je čitao inženjer Silić čije ime nije zabeleženo. O ing Siliću danas ne znamo ništa. Stranica "Moć radija"
Zvučna pisma  Ustvari, ovde je samo jedno zaista “zvučno pismo” poslato iz Pariza na gramofonskoj ploči u Beograd pedesetih godina prošlog veka, označeno kao “Milovo pismo”. Ostalo u okviru ove stranice su moji tonski zapisi načinjeni kao “tajni život seljaka” u kome je njih petoro govorilo kako su uz pomoć vračara i vradžbina rešavali svoje probleme. Snimci su autentična slika paralelnog sveta na čiji život nemaju uticaj škole, obrazovni sistemi i nauka. Stranica "Tuđa pisma"
Arhiv Simić © 2009. Sva prava zadržana