Početna  |  Kontakt Simić

english YouTube facebook
Vaša pisma
Vaša pisma
Otvoreno o sajtu
Otvoreno o sajtu
Novo na sajtu
Novo na sajtu
Pretraga sajta
Pretraga sajta

Sajt oprema i uređuje Dragoslav Simić sicke41@gmail.com

Lako i brzo snalaženje na sajtu

Sva imena su poređana abecednim redom

Kada kliknete na slova označena plavom bojom direktno slušate, gledate ili čitate označenu odrednicu na sajtu.
Za one koji vole da istražuju ostavljen je uobičajeni postupak. Kliknete na neku od stranica i pretražujete sajt polako.

A     B     C     Ć     Č     D     Đ          E     F     G     H     I     J     K

L     Lj     M     N     Nj     O     P     R     S     Š     T     U     V     Z     Ž



Žal za javašlukom
„NA TENDERU“ 
Komentar Dragoslava Simića urednika sajta. Između dva kapitalizma, ovog sada i onog pre II svetskog rata, veliki prazan prostor meren decenijama su popunili radnički saveti, društvena svojina, sudovi udruženog rada i radnički sindikati tokom kojih se formirala svest miliona o tome da je „društveno“ ničije pa ova priča može da deluje kao podsetnik kome važnost nije istekla, a „žal“ za javašlukom ogleda se u uzrečici: „Ah kako se nekad lepo živelo.“ Stranica „Promocije“.
Žarko Popović
Vojni ataše Kraljevine Jugoslavije govori 
Pre službovanja u Sovjetskom Savezu 1940. godine gde je kao vojni ataše prisustvovao 5. aprila 1941. razgovorima sa Staljinom, pukovnik Popović bio je Vojni ataše Kraljevine Jugoslavije u Musolinijevoj Italiji 1933. i detaljno opisao kako je kao vojni obaveštajac ušao u trag organizatorima prvog pokušaja atentata na kralja Aleksandra decembra 1933. godine, koji su bili na pripremama u Italiji... Jedan od tekstova za knjigu u pripremi “I glasom se piše istorija”. Stranica “Gosti sajta”
Pukovnik Žarko Popović govori  Pukovnik Žarko Popović, vojni ataše Kraljevine Jugoslavije u dva mandata svoje službe nalazio se na ključnim pozicijama koje omogućavaju da se danas više zna o tome kako je pripreman prvi atentat na Kralja Aleksandra u Italiji 1933. godine. Vojni ataše bio Kraljevine Jugoslavije bio je u Rimu Žarko Popović i mogao je da prati razvoj ovih događaja koje su pripremale ilegalne formacije iz Zagreba u Italiji.
Kako su izgledali pregovori sa Staljinom o potpisivanju ugovora o vojnoj saradnji u Moskvi između Kraljevine Jugoslavije i SSSR, govori pukovnik Žarko Popović tada vojni ataše KJ u Moskvi. On prisustvuje ovim pregovorima 5. i 6. aprila 1941. godine i detaljno ih opisuje. Stranica „Knjige koje govore“. Pripremio Dragoslav Simić prema izvorima istoričara Dragoslava Đorđevića.
Profesor Žarko Puhovski  Profesora Žarka Puhovskog snimio sam u Zagrebu u prvoj polovini 2014. Smatrao sam da treba uživo da se čuje reč jednog od najpoznatijih intelektualaca sa teritorije nekadašnje Jugoslavije. Žarko Puhovski je hrvatski filozof i publicista. Predaje političku filozofiju na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Jedno vreme je bio predsednik Hrvatskog helsinškog odbora. Zajednička, bliska istorija Srba i Hrvata. Stranica „Gosti sajta“. Fotografije i emsiju snimio Dragoslav Simić.
Željko Marković novinar
~ “Kontinent Srem” 
Željko Marković (Vrdnik, 1960), novinar, publicista i književnik, dugogodišnji reporter lista Dnevnik (Novi Sad) i saradnik brojnih medijskih kuća u bivšoj Jugoslaviji. Veliki putnik, strasni istraživač i eksperimentator u žanru kraljice novinarstva novinske reportaže ili priče, najtežeg i najlepšeg novinarskog izraza, potpisao je tokom više od tri decenije pretežno terenskog novinarskog staža u zemlji i inostranstvu hiljade priloga iz takoreći svih sfera života... Važan deo njegovog rada je “KONTINENT SREM”. Govori u dve emisije koje je pripremio urednik sajta Dragoslav Simić. Više na stranici “Gosti sajta”.
Ženi Lebl  Svaki Jevrejin koji je preživeo strahote Holokausta Drugog svetskog rata predstavlja roman za sebe. O Ženi Lebl moglo bi da se napiše desetak romana. Nakon ratnih strahota, ona je doživela i nezamisive užase „jugoslovenskog Gulaga“, Golog Otoka. Stranica "Gosti sajta".
"Žene u političkom životu Srbije u poslednjoj deceniji XX veka"  Kao urednik emisija dokumentarnog programa "Govori da bih te video", pokrenuo sam 2002. godine seriju pod radnim naslovom "Žene u političkom životu Srbije u poslednjoj deceniji XX veka". Prilika je da pomenem imena čija sam svedočenja tada snimio: Verica Barać, Tanja Petorvar, Olivera Milosavljević, Sonja Biserko, Svetlana Slapšak, Biljana Kovačević Vučo, Milena Dragičević Šešić, Lejla Ruždić, Branka Mihajlović, Nataša Kandić, Daša Duhaček, Ljiljana Đurđić, Jelka Imširović, Milica Lučić Čavić, Latinka Perović, Milica Pešić, Marina Blagojević, Nada Radović Ćetković, Snježana Milivojević, Fuada Stanković, Borka Pavičević, Sonja Liht i Jasmina Tešanović. Ova serija snimana je i emiitovana sve do polovine 2004. godine. Bila su to izuzetno zanimljiva i važna svedočenja o radu žesnkih nevladinih organizacija, u poslednjoj deceniji XX veka u kojoj je nestala nekadašnja Jugoslavija. Ali to su i lične ispovesti. Stranica "Gosti sajta".
Ženidba kralja Petra II Karađorđevića prema britanskim dokumentima  Maja 2013. godine, srpska štampa donosi dosta informacija vezanih za ovaj događaj iz života poslednjeg jugoslovenskog kralja Petra II Karađorđevića. Objavljivanje na sajtu Predgovora profesora Radoja Kneževića knjizi Koste St Pavlovića „Ženidba kralja Petra prema britanskim dokumentima“ ima za cilj da posetioce sajta obavesti iz pera savremenika kako je to zaista bilo. O Radoju Kneževiću više na linku sajta: "Knjige koje govore". Stranica “Da li ste pročitali ove knjige”
Žika Janković  Poslovni čovek iz Beograda Žika Janković čita reportažu Radovana Kovačevića novinara Politike o bebi koja je nađena živa u zapaljenoj kući u nekom selu istočne Bosne. Sve se događa 1993. godine. Građanski rat besni. Tog dana Žika predloži ženi da usvoje devojčicu. Oni to i čine. Ali to nije kraj priče. Epilog se događa 15 godina kasnije. Stranica “Moć radija”.
Žika Nikolić  Novinar TV Beograd, prepoznatljiv po emisiji „Žikina šarenica“, VIDI stranicu "Gosti sajta"

- Video zapis u kome autor sajta u razgovoru sa novinarom TV Beograd Žikom Nikolićem objašnjava smisao i sadržaj sajta, kada je nastao i koji su bili razlozi za pokretanje ovog najvećeg medijskog elektronskog projekta sa teritorije nekadašnje Jugoslavije.
Trajanje 4 minuta. VIDI stranicu "Promocije"
Žika Pavlović  Stranica "Volite li kratku priču?", poznati
Živan Janković
i njegova žena Živka 
Vlasnik firme Tehno - Progres Beograd Živan Janković i njegova žena Živka čitaju reportažu Radovana Kovačevića novinara Politike o bebi koja je nađena živa u zapaljenoj kući u jednom selu istočne Bosne. Sve se događa 1993. godine. Građanski rat besni. Tog dana Živan predloži ženi da usvoje devojčicu. Oni to i čine. Dete kome Centar za socijalni rad nije znao kršteno ime, nazivaju “mala Mila”. Znatno kasnije doznaju da se mala zove Senida. Ali to nije kraj priče. Epilog se događa 15 godina kasnije. Stranica “Moć radija”.
Živica Tucić  Publicista i verski analitičar postao je neprikosnoveni tumač događanja u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, ali i u celom hrišćanskom svetu. Vest da je Živica Tucić preminuo krajem juna 2015. godine, podstakla me je da pronađem i postavim na sajt i ovaj skoro izgubljen najnoviji tonski zapis, dokumentarnu radio emisiju koju sam snimio sa Živicom Tucićem 9. avgusta 2007. pod naslovom Srbi između pravoverja i krivoverja. Vidi stranicu “Gosti sajta”.
Profesor Živomir Mladenović  “Nacionalni čas”, emisija Radio Beograda, Radio Zagreba i Radio Ljubljane, februar 1941. Govori u emisiji profesor Živomir Mladenović. Profesora Mladenovića slučajno nalazim u njegovoj 98. godini u Beogradu kao poslednjeg učesnika emisija predratnog Radio Beograda “Nacionalni čas”. Profesor Mladenović je sačuvao tekst te emisije i izgovorio ga je u moj mikrofon. Stranica “Gosti sajta”.
Živorad Stojković
književni kritičar 
U okviru stranice ”Politička istorija Srbije, uživo - Prva skupština DEPOSa” Dom sindikata, oktobar 1992. govorili su Ljubomir Simović, Miodrag Savićević, Živorad Stojković, Borislav Mihajlović Mihiz, Čeda Mirković, Slobodan Selenić, Radoš Ljušić i drugi. Stranica “Gosti sajta”.
Životopis Abdulaha Sidrana u više slika  Rođeni pripovedač, glasoviti bosanski pesnik Abdulah Sidran, o ljudima i događajima, o sebi. Govor slika ~ govori da bih te video, ~ mogla bi da bude odrednica ove izuzetno bogato opremljene stranice jedne od najzanimljivijih na sajtu Audio i Foto arhiv SIMIĆ.
Od pisca: Sjećaš li se Doli Bel, Otac na službenom putu, Otkup sirove kože /Beogradsko izdanje, Službeni glasnik 2012/, Oranje mora i druge knjige.
Razgovor sa Sidranom u Sarajevu vodio i snimio urednik sajta Dragoslav Simić jula 2016. godine. Stranica “Gosti sajta”.
Životopis Milana Bundala iz Australije  Pod nazivom Srbi, Hrvati i Englezi u životu Milana Bundala na stranici “Gosti sajta”, može se čuti vrlo zanimljiva priča ovog čoveka koga sam snimio u Volongogongu 1991. godine. Priča spada u lične istorije.
„Živi život Mina 
Kovačević“ 
je naziv dokumentarne radio emisije. Tokom 1980. godine u selu Vrnčani kod Gornjeg Milanovca upoznao sam pesnikinju Minu Kovačević i njenog brata Radeta. Mina je imala čudnu istoriju. Radila je kao omladinka na izgradnji Novog Beograda pedesetih, teško se razbolela i ostala u invalidskim kolicima. Iz emisije: “... Neko da bude pretplaćen na nesreću, a da ipak ima neku sreću, e to sam ja,” ~ jedna od Mininih vedrih rečenica. Stranica “Moć radija”.
Živojin Žika Pavlović
zvani Ždrebe 
(1898-1941) je bio istaknuti jugoslovenski novinar i komunista koji je pisao o staljinističkim čistkama u Sovjetskom Savezu. Streljali su ga komunisti tokom Užičke republike 1941. godine. Njegovo najvažnije delo je "Bilans sovjetskog termidora”: Prikaz i otkrića o delatnosti i organizaciji Staljinskog terora.
Slobodan Gavrilović pronašao je jedini sačuvani primerak ove knjige objavljene 1940. i objavio je devedesetih godina XX veka. Stranica “Gosti sajta”.
Život srpske emigracije
u Americi 
O rukopisu „Raskol u eteru. Život srpske emigracije u Americi kroz radio program Nikole Kosića“, autora Dragoslava Simića, pisao je recenziju dr Ljubodrag Dimić. Stranica “Porodični tonski arhivi”.
ŽULE glumac  Glumac Miroslav Žužić, poznatiji kao ŽULE, ponikao u Pančevu, moglo bi se reći da je ceo svoj glumački vek posvetio u najvećoj meri “banatskim temama”. U njegovoj zvaničnoj biografiji piše: glumac Ateljea 212. Međutim u emisiji u kojoj govori Žule, čućete od Žuleta više iz njegove vrlo zanimljive i neobične autobiografije. Stranica “Radio kritika”. Možete pročitati i osvrt na tu emisiju radio kritičara dr Raška Jovanovića.
Arhiv Simić © 2009. Sva prava zadržana