Beleška urednika sajta Dragoslava Simića:
Ovaj moto sajta prikazuje način rada primenjen u emisijama čiji sam autor.
Ivo Andrić. Iz priče „Alipaša“:
„Slušam ga dugo i pažljivo, samo mi ponekad dođe da mu upadnem u reč i da mu kažem šta ja mislim o tome. Da, dođe mi da to učinim, ali neću mu kazati ništa, jer ja ničiju priču ne prekidam i nikog ne ispravljam, ponajmanje stradalnika koji priča o svom stradanju. I kud bih ja došao kad bih to činio. Onda priče ne bi ni bilo. A svaka priča je, na svoj način, i u određenom trenutku, iskrena i istinita, a kao takvu treba je saslušati i primiti...“
Naš sajt www.audioifotoarhiv.com je nekomercijalan. Izdržava se od dobrovoljnih priloga. Podržite ga donacijom.
Adresa urednika: Dragoslav Simić sicke41@gmail.com.
Budite prvi koji će svojim novčanim prilogom podržati ovo kulturno dobro kome zbog nedostatka sredstava preti gašenje.
Iz fotodokumentacije Medija centra, Borka Pavičević
Borku Pavičević sam snimio 2003. godine.
Posle razgovora sa Vericom Barać u Čačku 2001. i autorizacije njenog teksta 2002. godine, kao što je navedeno u odrednici „Verica Barać“, došli smo Verica i ja u razgovoru do zaključka, da bi bilo važno za buduće istraživače našeg političkog života, da u seriji dokumentarnih radio emisija, snimim i druge ženske likove sa popisa imena koji smo tada onako ovlaš sastavili: Borka Pavičević, Tanja Petorvar, Olivera Milosavljević, Svetlana Slapšak, Milena Dragičević Šešić, Latinka Perović... i druge.
Borka Pavičević, vrlo uporna i vrlo uspešna žena, sa visokim smislom za intelektualne poslove specifične vrste, obrazovana i vredna, talentovana i borbena, ipak jednom u nekom svom naumu nije uspela. Njen predlog Gradskoj komisiji za kulturu, koja je odlučivala 2011. godine u Beogradu nije usvojen. Ja znam za taj slučaj, pa želim da ga predstavim čitaocima. Za pedantne posetioce ove stranice sajta iz teksta predloga koji navodim, mogu se uočiti razlozi odbijanja:
„Preporuka za nagradu iz novinarstva za gospodina Dragoslava Simića
Dragoslav Simić, godinama, a slušocu i čitaocu se čini i vekovima, prilaže istoriji i sećanju matrice i ljude, njihova dela, po kojima će, jednom i ova naša epoha biti restaurirana. „Ljudi govore", beše nauk i Rastka Petrovića.
Ljudi govore, viču, šaputaju, mitinguju, saopštavaju, ispovedaju se, iznose svoja mišljenja, i svoja osećanja, svoja dostignuća, ispovedaju se, rečju, artikuišu se na trakama i u knjigama Dragoslava Simića.
On je jedan od onih velikih i značajnih ijudi koje na prvi pogled ne vidite, dok je njihov doprinos istoriji i budućnosti teško merljiv. Simić je i svedok i autor.
Nekako smo kod nas navikli na „bukače", kultura odveć često postaje modom, tema dana diktira dnevne „junake". Za sve to vreme postoje ljudi kao Dragosiav Simić, koji sistematično rade, beieže, čuvaju pamćenje koje postaje najozbiljniji garant identiteta o kome je toliko reči, a tako malo bavljenja.
Kada se osvrnemo, kada rezimiramo, kada misiimo u kontinuitetu, delo Dragoslava Simića, sve što je zabeležio, pomoći će nam da znamo i ko smo i šta smo.
U neku ruku svi smo mi arhiv, Simić izgrađuje, pažljivo i strpljivo svest o budućem trenutku i o kontekstu istorijskih događaja i ljudskoga delovanja.
Ovakav rad, kakav je Simićev zaslužuje svako poštovanje, nije lako biti precizan i neumoran u vremenima stalnih smena i nestabilnog terena. Simićevi radovi pružaju tako bitnu stabilnost i utemeljenost. Zato ga bezrezervno predlažem za nagradu iz oblasti novinarstva.
Sa poštovanjem,
Borka Pavičević, dramaturg, kolumnista i Direktor Centra za
kulturnu dekontaminaciju.
U Beogradu, 18.02.2011. g.“
Kada sam 2003. godine snimio sa Borkom Pavičević razgovor u tri dela dokumentarne emisije koju sada prilažem na sajtu, a emisije se mogu čuti u izvornom obliku, nisam ni pretpostavljao da ću ovim Virtuelnim muzejom dosta godina kasnije, da uđem na prostore Borkinih razmišljanja kako ih je ona predstavila u tekstu koji sam citirao. /Sajt je osnovan 2009. godine./
Izlaganje Borke Pavičević daje široku sliku vremena u kome smo svi živeli. To nije samo obična tematska celina pod radnim naslovom “Žene u politici”.
Ona je izložila život kao koncept, a sve spada u autobiografiju vremena i deo domaće usmene istorije.
Slušaj 1. deo: (mp3)
Slušaj 2. deo: (mp3)
Slušaj 3. deo: (mp3)
Postavljeno: april 2012.
Sajt
www.audioifotoarhiv.com
je nekomercijalan i spada
u domen nematerijalne
kulture.
Izdržava se od donacija.
Podržite ga.
Adresa urednika:
Dragoslav Simić
sicke41@gmail.com
Povezani linkovi:
Verica Barać, Svetlana Slapšak, Milena Dragičević Šešić, Nataša Kandić, Ljiljana Đurđić, Jelka Imširović, Milica Lučić Čavić, Latinka Perović, Fuada Stanković, Jasmina Tešanović
Izvor CZKD
30. juna, 2019. u Beogradu je preminula Borka Pavićević, dramaturg i direktorka Centra za kulturnu dekontaminaciju.
Rođena je 1947. godine u Kotoru, Crna Gora, Jugoslavija.
Diplomirala je dramaturgiju 1971. godine godine na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu, gde je i magistrirala 1976. godine sa tezom „Neorealistička drama u Srbiji između dva rata".
U Ateljeu 212, u dramaturškom odeljenju, radila je 10 godina (1970-1981.), i u BITEF-u 20 godina. Dramaturg u pozorištima u Zenici, Splitu, Skoplju, Ljubljani, Subotici i Beogradu (1978-1991).
Osnivač teatra Nova osećajnost u staroj beogradskoj Pivari (1981). Učesnica pokreta KPGT (Kazalište, pozorište, gledališče, teatar, 1984-1991.).
Umetnička direktorka Beogradskog dramskog pozorišta, smenjena zbog političkog i javnog delovanja (1993).
Učesnica je Civilnog pokreta otpora (1991). Članica Beogradskog kruga, udruženja slobodnih intelektualaca, od osnivanja.
Osnivač i direktorka Centra za kulturnu dekontaminaciju u Beogradu (od 1994. godine).
Pisac kolumni u časopisu Susret, zatim nedeljniku Vreme, od njegovog osnivanja, i u dnevnom listuDanas.
Objavila je tri zbirke eseja: „Na eks - Postdejtonska moda" (Novi Pazar, 1998), „Moda" (Beograd, 1994) i „Glava u torbi" (Beograd, 2017) - kao i tekstove u mnogobrojnim časopisima, zbornicima, dnevnim i nedeljnim novinama.
Od 1991. godine učestvovala je u mnogobrojnim antiratnim akcijama u Beogradu i drugim jugoslovenskim gradovima, u saradnji sa jugoslovenskim organizacijama koje su se zalagale za demokratizaciju i razvoj civilnog društva u Srbiji i regionu.
Dobitnik nagrade Hirošima fondacije za mir i kulturu 2004; nagrade „Ruts" Evropske kulturne fondacije za 2009. godinu, nagrade „Osvajanje slobode" koju dodeljuje fond "Maja Maršićević Tasić" 2005. godine, i nosilac je Ordena legije časti Republike Francuske 2002. godine.
Autor sajta | Kratka biografija Dragoslava Simića, osnivača sajta www.audioifotoarhiv.com
sicke41@gmail.com sajta |
Srodni linkovi: Vaša pisma, Otvoreno o sajtu, Novo na sajtu, Poklon za poneti, E-prodavnica
Pošaljite svoje utiske o ovoj strani na adresu urednika sajta: Dragoslav Simić, sicke41@gmail.com. Vaše pismo može biti objavljeno.