Početna  |  Kontakt Simić

english YouTube facebook
Vaša pisma
Vaša pisma
Otvoreno o sajtu
Otvoreno o sajtu
Novo na sajtu
Novo na sajtu
Pretraga sajta
Pretraga sajta

Sajt oprema i uređuje Dragoslav Simić sicke41@gmail.com

Lako i brzo snalaženje na sajtu

Sva imena su poređana abecednim redom

Kada kliknete na slova označena plavom bojom direktno slušate, gledate ili čitate označenu odrednicu na sajtu.
Za one koji vole da istražuju ostavljen je uobičajeni postupak. Kliknete na neku od stranica i pretražujete sajt polako.

A     B     C     Ć     Č     D     Đ          E     F     G     H     I     J     K

L     Lj     M     N     Nj     O     P     R     S     Š     T     U     V     Z     Ž



Radio Beograd  O tome kako je počeo da emituje program Radio Beograd govorio je Ivko Pustišek na osnovu svojih istraživanja u razgovoru sa Zoranom Stanojevićem u emisiji "Klub 2" koja je bila na programu 1988. Stranica "Gosti sajta".
Radio emisija iz 1953.  VESTI iz 1953. majora Nikole Kosića urednika “Srpskog radija Milvoki”.
Radio program iz Milvokija. „Srpski radio Milvoki“, sadrži prvu sačuvanu informativnu emisiju nastalu van Jugoslavije, koju je snimio Nikola Kosić na ploči, 1953. godine. Stranica „Gosti sajta“.
Radio emisije iz kolekcije  Na ovoj stranici sajta možete čuti emisije koje su išle uživo, a poslužile su novinaru Dragoslavu Simiću da objavi knjigu: “Autobiografije uživo” vidi korice

Govore:

~ Slobodan Jovanović – Danilo Basta; Emisija objavljena u knjizi “Autobiografije uživo” Dragoslava Simića, Beograd, 2007.

~ Matija Bećković; Emisija objavljena u knjizi “Autobiografije uživo” Dragoslava Simića, Beograd, 2007.

~ Aleksandar Jerkov; Emisija objavljena u knjizi “Autobiografije uživo” Dragoslava Simića, Beograd, 2007.

~ Dušan Janjić; Emisija objavljena u knjizi “Autobiografije uživo” Dragoslava Simića, Beograd, 2007.

~ Dejan Kosanović; Emisija objavljena u knjizi “Autobiografije uživo” Dragoslava Simića, Beograd, 2007.

~ Isak Asiel; Emisija objavljena u knjizi “Autobiografije uživo” Dragoslava Simića, Beograd, 2007.

~ Raško Jovanović; Emisija objavljena u knjizi “Autobiografije uživo” Dragoslava Simića, Beograd, 2007.

~ Jovan Ćirilov; Emisija objavljena u knjizi “Autobiografije uživo” Dragoslava Simića, Beograd, 2007.

~ Radomir Putnik; Emisija objavljena u knjizi “Autobiografije uživo” Dragoslava Simića, Beograd, 2007.

~ Dragoljub Pokrajac; Emisija objavljena u knjizi “Autobiografije uživo” Dragoslava Simića, Beograd, 2007.

~ Ivan Aleksić; Emisija objavljena u knjizi “Autobiografije uživo” Dragoslava Simića, Beograd, 2007.

~ Rajko Đurić; Emisija objavljena u knjizi “Autobiografije uživo” Dragoslava Simića, Beograd, 2007.

~ Đorđe Malavrazić; Emisija objavljena u knjizi “Autobiografije uživo” Dragoslava Simića, Beograd, 2007.
Radio hepening  Emisija je sastavljena od niza raznorodnih zvučnih, nepovezanih slika, a u montaži emisije trebalo je dati, u vremenskom formatu od 30 minuta, verodostojnost svakodnevnice, utisak da je to baš sve tako kako se i u životu dešava. Naš život je samo jedan hepening, mislio sam tada i to sam hteo ovom emisijom da pokažem. Snimljeno 1976 ili 1977. godine. Autor Dragoslav Simić. Stranica „Moć radija“.
Radio kritika 
Ranka Burića 
Ranko Burić objavio je knjigu svojih radio kritika pod nazivom "Fragmenti o srpskoj radiofoniji", ~ Odolevanje nemaru, Beograd, 2013. Na stranici sajta „Radio kritika“ objavljeno je poglavlje iz Burićeve zanimljive knjige pod naslovom "Srpski specijaliteti" u radiofonskoj interpretaciji Dragoslava Simića. To je osvrti na 15 Simićevih emisija i tonski zapisi emisija o kojima je Burić pisao.
Radio kritika
dr Raška Jovanovića 
~ Slovenci - Jugosloveni
Govore četvorica poslednjih devedesetogodišnjaka iz organizacije Preporod čija ideja je bila: ujedinjenje svih Južnih Slovena. Organizacija je osnovana pre Prvog svetskog rata u Sloveniji. Njihovo geslo: „I najgora Jugoslavija bolja je nego nikakva Jugoslavija“. (Objavljeno 1988.)

~ Vojislav Bubiša Simić
Legendarni dirigent džez orkestra RTS, Autobiografija uživo. (Objavljeno 2008.)

~ Miroslav Žužić
Kad glumac kroz istoriju hoda, Autobiografija uživo. (Objavljeno 2008.)

~ Triptih Ksenije Jovanović
Prvakinja narodnog pozorišta u Beogradu, glumica čiji je život bio roman, govori iskreno o životu svojih roditelja glumaca i svom. (Objavljeno 2011.)

~ Radoslav Dorić o sebi, drugi o njemu
Pozorišni reditelj Dorić govorio je iskreno i neposredno, otvoreno i spontano o svom umetničkom „vjeruju”, o svojim pogledima i nazorima, naravno, o drami i pozorištu – umetnostima kojima je posvetio čitavo svoje biće. (Objavljeno 2011.)

~ Promocija knjiga Raška Jovanovića „Od istog slušaoca I-II“
Sve radio kritike Raška Jovanovića objavljene na jednom mestu 1973. do 2011. godine. Govorili Mija Ilić, Djordje Malavrazić i Raško Jovanović. Tekstove čitali glumci: Biljana Djurović, lepomir Ivković i Ksenija Jovanović. (Objavljeno 2011.)

~ Istorija na zvučnim dokumentima
O istorijskim događajima uoči aprilskog rata 1941. (Objavljeno 2005.)

~ Sa raskršća istorije
Život srpske emigracije u Americi i raskol u eteru, kroz radio program majora Nikole Kosića. (Objavljeno 2004.)

~ Moć dnevničke proze
Ljubomir Simović pesnik i prozni pisac, uživo na radiju. (Objavljeno 2003.)

~ Više od podsećanja
Jugoslavija od 1918. do 1991. Reč je o osamdesetak godina uspona i padova, trzavica i nesuglasica, borbe, pobede i izgradnje. Ali, i delovanja centrifugalnih sila, uglavnom iz republičkih i pokrajinskih središta, koje neminovno dovode do raspada Jugoslavije. (Objavljeno 1995.)

~ O jučerašnjem svetu
Sa posebnim pijetetom govorila je slikarka Bela Pavlović o svome rođaku Slobodanu Jovanoviću, koga je zapamtila još od rane mladosti. (Objavljeno 2005.)

~ Sećanja Miše Blama
Kazivanje Mihajla Miše Blama, džez muzičara, aranžera i kompozitora, bilo je vremeplov našeg radija, dokumentarni triptih, koji nesumljivo predstavlja dragoceno zvučno svedočanstvo.

~ Dragoceno podsećanje
Zvučni dokumenti o 5. oktobru 2000. godine. Dobro je kada su dokumentarne emisije na radiju aktuelne, ili pak kad govore o bliskoj prošlosti. Upravo takav slučaj bio je sa ovom dokumentarnom emisijom, posvećenom događajima u jesen 2000. godine u Beogradu i Srbiji.

~ Muzički dokument
Predrag Gojković Cune , autobiografsko kazivanje uz pesmu nikog drugog do popularnog Cuneta! On je na zanimljiv način, jednostavno i neposredno govorio o svom životnom putu i to od ranog detinjstva do prvih većih pevačkih uspeha. Sećao se kako je još od malih nogu počeo da peva i kako mu je pesma pomogla u teškim danima.

~ Dokument za budućnost
“Tako je govorio Jovan Rašković" - mogao je biti naziv emisije Dokumentarno-dramskog programa, koju je priredio Dragoslav Simić, prikazavši snimke svojih razgovora sa poznatim akademikom, neuropsihijatrom i političarem iz 1989. i 1992. godine.

~ Nevidljivi ljudi ~ Benko Danon
“Jevrejin Benko Danon jе pravi Beograđanin i sada se tako oseća, posle četrdeset i pet godina boravka izvan naše zemlje. Oživeo je u svojim sećanjima Benko Danon delić atmosfere kafanskog života Beograda u godinama pre Drugog svetskoga rata, kada je najpre bio učenik u fotografskom salonu Romana Uroševića. Prisetio se nekih od protagonista boemskog života predratnog Beograda koje je snimao kao paparaco - čuvene pevačice sevdalinki, Vuke Seherović i poznate glumice i komičarke Žanke Stokić, koja nije zasmejavala publiku samo u Narodnom pozorištu, nego i u kafanama, u Skadarliji ili na Dorćolu...“

~ Priča o Nikoletini Bursaću
Dragoslav Simić prepustio je mikrofon Tomi Kuruzoviću da govori o tome kako je "uskočio" u ulogu Nikoletine Bursaća. Bilo je to u Beogradskom dramskom pozorištu na Crvenom krstu: posle odlaska Radeta Markovića nije se više predstavljao Nikoletina Bursać i stoga se Slobodan Stojanović, umetnički direktor teatra, obratio Tomi Kuruzoviću pitanjem da li je igrao Nikoletinu, pretpostavljajući da je ovaj tu ulogu mogao igrati u Sarajevu... /RADIO KRITIKA OBJAVLJENA U POLITICI, 13. JULA 2015./

~ Krv nije oproštena
Ova radio kritika potiče iz 1993. godine. Pronađena je u ličnom arhivu urednika sajta Dragoslava Simića, januara 2016. godine. Uz radio kritiku priložena je i emisija o kojoj je Raško Jovanović pisao. Na snimku je emisija najavljena kao “Junaci starih reportaža”. Trajanje 30 minuta.
“Na Drugom programu Radio Beograda, u terminu dokumentarnog programa, u utorak, 21. septembra, emitovana je reportaža Dragoslava Simića, Krv nije oproštena. Godinama već Dragoslav Simić putuje po našoj zemlji i svetu i snima razgovore sa ljudima u najrazličitijim prilikama i pod raznim okolnostima. Ali uvek sa određenim povodima nastojeći da slušaoce upozna sa samom srži životnih problema koje opisuje ili na koje želi da ukaže. “ (Objavljeno u emisiji “Nevidljivi ljudi” Drugog programa Radio Beograd, 26. septembar 1993. godine).
Radio novinara Milana Mišića  Na predstavljanju stranice sajta Moć radija septembar 2016. godine, Galerija “Trag” govorio je o svom doživljaju radija i Milan Mišić - Avenija Amerika - E-knjiga: sad je imaš, sad je nemaš /Njegovi tekstovi su delimično objavljeni i na ovom sajtu/.
Mišić je dugogodišnji dopisnik Politike iz Japana, Indije i SAD. Njegovo veliko novinarsko iskustvo doprinosi i temi “Moć radija” pa je taj izgovoreni tekst uživo uzet za moto ove stranice sajta na kojoj trenutno može da se čuje 50 emisija Dragoslava Simića. Stranica se dopunjava novim sadržajima.
Radio Pančevo ~ PARALELE, 12. jun 1999.  PODSEĆANJE:
PARALELE je bila kultna informativno politička emisija Radio Pančeva. Ovu misiju koja je bila na programu Radio Pančeva 12. juna 1999. godine je snimio sa radija u svom stanu u Beogradu i sačuvao novinar Dragoslav Simić. Urednik sajta je ovu emisiju pronašao u svojoj dokumentaciji tek jula 2015. To je razlog što se emisija nije ranije našla na sajtu.
Predmet emisije: KOSOVO posle povlačenja vojske SRJ. Sadržaj prema izveštajima agencija: Ulazak trupa Rusije, Velike Britanije, Nemačke i SAD na Kosovo 11. i 12. juna 1999. godine.
Prema odjavi emisije ton i montaža Milan Galović i Nenad Jocović, dežurni novinari Aleksandar Nedeljković i Marija Belić, urednica je bila Jasmina Stojanov.
/Treba znati da informativne emisije iz juna 1999. uglavnom nisu sačuvane. To je vreme kada se naše trupe definitivno povlače iz južne Pokrajine./
O Radmili Vukelić
Prvi spiker Radio Pančeva bila je Radmila Vukelić. Ovo je njena priča o tome kako je sve počelo 1980. u vreme kada je ova radio stanica osnovana. Stranica "Moć radija".
Radio program iz Milvokija  Major Nikola Kosić urednik Radio programa iz Milvokija 1952 ~ 1982. „Srpski radio Milvoki“, sadrži prvu sačuvanu infomativnu emisiju nastalu van Jugoslavije, koju je snimio Nikola Kosić na ploči, 1953. godine. Osvrt radio kritičara Ranka Burića kao i navedena emisija koja se može čuti na stranici „Gosti sajta“.
Radio „Slobodna Jugoslavija“ iz Bukurešta izveštava 1949.  Novinar Milan Petrović je jedan od svedoka postojanja i učesnika u radu radija “Slobodna Jugoslavija” koji je pod patronatom Sovjetskog Saveza emitovao svoj program iz Bukurešta. Obiman i neverovatno interesantan materijal o medijskom pokretu koji je preko radio stanica u Istočnoj Evropi i listova koji su izlazili na srpskom jeziku podupirao politiku Moskve, protiv Titove Jugoslavije 1949. godine. Stranica “Gosti sajta”.
Radiofonski raritet iz vremena pre 1941.  Zvučna knjiga “Kumova kletva”
Janko Veselinović /1862 ~ 1905/
Pariz 1937.
Snimak na srpskohrvatskom jeziku. Priču je čitao inženjer Silić čije ime nije zabeleženo. O ing Siliću danas ne znamo ništa. Stranica "Moć radija"
Radmila Vukelić  Prvi spiker Radio Pančeva bila je Radmila Vukelić. Ovo je njena priča o tome kako je sve počelo 1980. kada je ova radio stanica osnovana. Stranica "Moć radija".
Profesor Radoje Knežević  Bio je jedan od osnivača Demokratske stranke i najbliži saradnik Ljube Davidovića, profesor francuskog jezika mladom kralju Petru i jedan od idejnih tvoraca puča 27. marta 1941. godine. Poslanik jugoslovenske emigrantske vlade sa sedištem u Londonu, u Portugaliji 1944. Sačuvani su njegovi govori emitovani preko radija Nikole Kosića u Milvokiju 1956. i 1971. - VIDI stranicu "Gosti sajta ~ mikrofonom kroz XX vek".
Takođe i stranica "Knjige koje govore"
Radomir Putnik  Stranica "Radio emisije iz kolekcije"
Radoslav Zlatan Dorić  Dramski pisac i pozorišni reditelj. Mnogo režirao i pisao, dobitnik velikog broja nagrada za svoja pozorišna dela, obračunavao se sa raznim vrstama uskogrudosti i primitivizma u našem istorijskom nasleđu, sve do savremenosti. Jedan od najznačajnijih savremenih dramskih pisaca iskoristio je svoje ogromno znanje u pravljenju pozorišta, pozorišta lakog žanra, zabavio nas je smehom nad slabostima. Primer "Jelena Anžujska". Stranica "Gosti sajta"
Radoš Glišić  Dugogodišnji novinar radio Beograda, šarm uspomena. Stranica "Moć radija"
Radoš Ljušić istoričar  U okviru stranice ”Politička istorija Srbije, uživo - Prva skupština DEPOSa” Dom sindikata, oktobar 1992. govorili su Ljubomir Simović, Milorad Savičević, Žika Stojković, Borislav Mihajlović Mihiz, Čeda Mirković, Slobodan Selenić, Radoš Ljušić i drugi. Stranica “Gosti sajta”.
Rafael Rafa Blam  Rafael Rafa Blam je otac nedavno preminulog muzičara Miše Blama i beogradske glumice Nade Blam.
Inženjer i talentovani muzičar, rođen u Beogradu 1908. godine, stekao je, pred Drugi svetski rat, popularnost solističkim nastupima na javnim scenama Beograda, Srbije i Jugoslavije. Kao rezervni oficir, uspeo je da izbegne nacistički pogrom Jevreja i vrati se iz logora u kome je bio zatočen u Beograd. Govori na istoj stranici „Gosti sajta“ na kojoj je i Miša Blam. Slušajte Rafu, Rafaela Blama, pa će vaša slika o muzičkoj porodici Blam biti potpuna.
Rajka Borojević:
Iz Dubca u svet 
Pisac ove istinite, dokumentarne knjige je Rajka Borojević. Ova hrabra žena, neposredno posle rata 1945. odlazi u selo Dubac u Dragačevu sa idejom da opismeni žene, da ih nauči higijeni i zanatu tkalja. Evo odlomka iz knjige:
„...Ispriča žena, sasvim nevoljno, i da je dobila unuku. I - opsova. I - teši se: - Biće, akobogda, i muško. Ovo joj je prvina. Neću da kažem, napredno je, samo da nije devojčica - othuknu. Ljutito pritegnu maramu pod bradom. - Pitaš đe se porodila? Đe?, ka' i druge. Po dnu štale, baš na njivi. - Na zemlji. Čim su je spopali bolovi pobjegla iz sobice. Sramila se ka' što i doliči ženi...
...Onda je mlada žena počela da govori. Da mi priča kako sve gataju prilikom porođaja.
...proturaju joj jaje kroz košulju. Kako padne na pod i prsne tako će, kažu, voda prsnuti iz žene. Ne zamjeri. Na ženi ne smije biti ništa skopčano. Ne daju joj leći nego mora jednako 'odati. O-o-o, ne pitaj. Donose joj vodu u čovjekovom opanku te tako je iz opanka popije...“
Preporučujem ovu knjigu svima koje zanima kako se živelo nekad u srbijanskim selima. Povreda kičme koju je imala Rajka Borojević, nije je sprečila da obavi svoj misionarski posao do kraja. Stranica “Da li ste pročitali ove knjige”.
Rajko Đurić  Rođen je 3. 10. 1947. u Malom Orašju, kod Smedereva. Završio filozofiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu (1971) i na istom fakultetu doktorirao (1985). Postdoktorsko usavršavanje nastavio na univerzitetima u Hajdelbergu i Bohumu, a predavao je na Slobodnom univerzitetu u Berlinu i INALCO u Parizu. Autor je više zbirki pesama, za koje je dobio nagradu Železare Sisak u Sisku, Švedskog PEN centra „Kurt Tuholski“ i Instituta Otvoreno društvo u Budimpešti, a za svoje eseje i stručne radove nagradu Fonda za slobodno izražavanje u Njujorku. Koscenarista je filma E. Kusturice „Dom za vešanje“. Od 1971. do 1991. bio je novinar i urednik Kulturne rubrike lista „Politike“. Od 2004. je pomoćnik glavnog i odgovornog urednika Tanjuga. Vidi stranicu “Radio emisije iz kolekcije”.
Rale Damjanović  Novinar i književnik, proslavljeni recitator, u maniru najboljih govornika, obraća se prisutnima u ime nagrađenih dobitnika „Zlatnog mikrofona“ Radio Beograda, 2008. godine. Stranica "Gosti sajta"
Rambo Amadeus  1989. godine kada je Toni došao na studije u Beograd, nastanio se u kući Stanislava Vinavera u Đakovačkoj ulici u neposrednoj blizini kuće u kojoj sam ja stanovao. Viđali smo se u prolazu, a onda je on upitao moga sina ima li da mu pozajmi usisivač... Vidi stranicu “Fotografije”.
Lingvista Ranko Bugarski govori  Jedan jezik ili više jezika?
Dr Ranko Bugarski, redovni profesor Filološkog fakulteta u Beogradu, objavio je veliki broj radova iz anglistike, opšte i primenjene lingvistike i sociolingvistike. ZAJEDNIČKI JEZIK i Deklaracija o zajedničkom jeziku, je osnovna tema ove stranice na kojoj govori Ranko Bugarski. Snimljeno u njegovom kabinetu, novembra 2018. godine. Pripremio urednik sajta Dragoslav Simić
Ranko Burić  Slep čovek, neverovatnih intelektualnih mogućnosti, magistar engleskog jezika, obdaren raznim talenima, pre svega snagom žive reči. Svaki posetilac slušajući ovaj naslov u to se može uveriti. VIDI stranicu "Moć radija"

- "Priča o belom štapu", VIDI stranicu "Knjige koje govore"

- "Epske pesme", VIDI stranicu "Knjige koje govore"

- "Demonstracije 1968", VIDI stranicu "Knjige koje govore"
Ranko Jakovljević  "Istraživač istorije Đerdapa". Stranica "Prijatelji sajta"
Ranko Jakovljević ~ "Istorija Kladova"  U ovoj knjizi analiziraju se istorijske okolnosti vezane za nastanak tvrđava i civilnih naselja na prostoru današnjeg Kladova, njihova sudbina kroz prizmu borbi za ovladavanje područjima severoistočne Srbije i kontrolu plovidbe Dunavom na sektoru Đerdapa, a zatim njihova upotreba u poratnim periodima. Elektronsko izdanje. Stranica "Da li ste pročitali ove knjige?" Za korišćenje ove knjige kao izvor podataka za druge publikacije, obratite se autoru Ranku Jakovljeviću.
Ranko Jakovljević: „Između redova ~ Kladovo i okolina u književnim delima“  Iz predgovora Ranka jakovljevića:
Područje današnjeg srpskog Kladova, zbog izuzetno značajne pozicije kontrolnog punkta za najosetljiviji deo dunavskog plovnog puta, stolećima je predmet posebnog interesovanja država kojima je širenje ili jačanje granica vlasti uslovljeno prisustvom na ovom tlu. Snažno svedočanstvo pohranjeno je u natpisu na ovdašnjoj antičkoj građevini : "Imperatori cezari Gaj Valerije Aurelije Dioklecijan i Marko Aurelije Valerije Maksimijan odani bogovima i nepobedivi avgusti srećne ruke Flavije Valerije Konstancije i Galerije Valerije Maksimijan cenjeni cezari i veliki pobednici nad Germanima i Sarmatima podigoše tvrđavu kao večitu zaštitu države u budućnosti". * Više na stranici „Da li ste pročitali ove knjige“.
Ranko Stojilović ~ Autostopom do SPAČEKA  Dragoslav Simić urednik sajta podstaknut dokumentarnim filmom Ranka Stojilovića o spačeku načinio je svoje Autobiografske beleške u slikama i rečima, prema sačuvanim ličnim fotografijama i razglednicama na stranici sajta „Fotografije“ i na FB sajta, u 66 slika, pod nazivom Autostopom do SPAČEKA. Ove beleške obuhvataju deo privatnog života Dragoslava Simića: pešačenje kroz Evropu, zatim vožnju spačekom kroz razne zemlje, neobične susrete sa prijateljima, ljudske sudbine. Autostopom do SPAČEKA je FB roman u malom. Jedan od komentara sa FB. Vladislav Frode: Svaka vam čast, ne pamtim da sam skoro video na FB nešto ovako lepo i dobro! Hvala vam!
RA ~ RA, Čeda Radaković mađioničar  Čedomir Radaković, poznatiji kao RA-RA, školovao se za vazduhoplovnog tehničara, a bio je sve samo ne to: radiotelegrafista, bokser, akcijaš, bubnjar, kompozitor, mađioničar, iluzionista, zabavljač, vitražista...
Ra ~ RA spada u one likove koje prepoznate samo kad dođete u neposredan kontakt sa njima. Postaju zanimljivi kad progovore. Fotografije i emisiju snimo Dragoslav Simić 2010. godine. Stranica “Moć Radija”.
Poslednja vest pred zatvaranje ove strane: RA ~ RA je umro 15. januara 2015. godine.
Raritet  Na stranici "Volite li kratku priču?" prikazani su originalni potpisi pisaca koji učestvuju na ovoj stranici.
"Raskol u eteru"  Dokumentarna knjiga autora Dragoslava Simića, objavio "Draslar Partner" 2007, nagrada UNS-a za publicistiku, nastala je na osnovu fono dokumentacije majora Nikole Kosića o raskolu Srpske crkve u Americi, na stranicama "Da li ste pročitali ove knjige?" PROČITAJ i "Predavanja u Kolarčevoj zadužbini", SLUŠAJ
Raša Popov o Šanji Kelemenu  Raša Popov novinar i književnik bio je prvi kadar za film započet februara 2016. godine u Beogradu, koji smo zamislili da snimimo o Šanji Kelemenu. Raša i Šanji bili su zemljaci. Raša iz Mokrina, a Šanji koji kilometar dalje, iz Kikinde. Raša je poznavao Šanjija kao mladog reditelja u Kikindi i evo njegovih utisaka o Šanjiju. Snimatelj video zapisa Miša Milošević, autor Dragoslav Simić. Stranica “Promocije”.
Zašto film nije realizovan? Više o Šanji Kelemenu na linku: Šanji Kelemen
Šanji Kelemen iz Kikinde, napušta Jugoslaviju devedesetih i odlazi u Budimpeštu. Dobija ponudu da kupi upaljač za atomsku bombu. Odlična analiza političkih prilika u Jugoslaviji pod vladom Slobodana Miloševića. Stranica „Moć radija“. Autor Dragoslav Simić.
Raška  Temu za kratku priču "Navijač" našao sam u liku starca Stojana Pokimice koji je zaista postojao u selu Rvati kod Raške. Ja nisam Hemingvej ni Henri Miler, ali je zanimljivo kako teme iz ma kog dela sveta mogu da budu iste ili slične. Stranica „Volite li kratku priču“.
Raško Dimitrijević  “Ja spavam, a srce je moje budno”. Dok preslušavam magnetofonske trake sa snimcima glasa jednog od najvećih besednika i tumača svetske književnosti na Beogradskom univerzitetu, Raška Dimitrijevića koga sam parafrazirao na početku ove najave, mislim na tog čoveka malog rasta sa spečenim licem i grlenim “r”, kako šezdesetih godina na katedri za Svetsku književnost u Takovskoj ulici u Beogradu, odjednom pred studentima počinje da raste i postaje veliki Raško koji moćno kao neki antički mudrac govori i slušaoce pleni svojom besedom. Na sajtu je objavljen insert jednog razgovora koji sam imao sa profesorom Dimitrijevićem i zatim tekst i govor Đorđa Malavrazića u Biblioteci grada aprila 1995. na promociji “Knjiga koje govore”, “Sećanje na profesora Raška Dimitrijevića”. Vidi stranicu “Knige koje govore”.
Raško Dimitrijević, Životopis iz ulice Lole Ribara  (1898. - 1988.)
Profesor Opšte književnosti na filološkom fakultetu u Beogradu, legendarni besednik.
Studenti su bili opsednuti magičnom moći govora profesora Dimitrijevića. Doći na njegova predavanja bio je praznik za slušaoce.
Na stranici “Gosti sajta” možete ćuti Raška uživo. Tonske zapise snimio Dragoslav Simić.
Dr Raško Jovanović  Stranica "Radio emisije iz kolekcije"

- VIDI stranicu "Radio kritika"
Rat američkih Srba i Hrvata na radio talasima u Njujorku 1990.  Glas dva večito suprotstavljena naroda na Balkanu nadaleko se čuje, usred Njujorka, u radio programima pod nazivima Glas slobodne Hrvatske i Glas slobodnih Srba, ali na istoj talasnoj dužini. Zanimljivo! Ko ne zna šta jedni o drugima misle ovi narodi, treba obavezno da čuje ovu veoma ilustrativnu dokumentarnu emisiju. A onaj koji to dobro zna, takođe treba da je “pročita”, ne bi li se posle toga možda upitao - dokle tako, nije li sve to dovedeno do apsurda. Stranica “Gosti sajta”.
Rat u Njujorku  Dve grupacije Srba i Hrvata vode rat na zakupljenoj lokalnoj radio stanici u Njujorku. Sve to beleži bibliotekar Bili i šalje nekom... Motivi priče su zasnovani na istinitom događaju. Autor Dragoslav Simić. Stranica “Volite li kratku priču?”.
Raul Tajtlbaum  Ovaj prizrenski Jevrejin bio je pedesetih i šezdesetih godina dopisnik Politike iz Jerusalima. Govori o dve teme: preživeti pogrome Nemaca tokom Drugog svetskog rata i „Novinar iz Izraela u poseti Titu“. Stranica "Gosti sajta"
Ravnoplovom u grad iz snova - Sombor  Ravnoplov se zove jedan od najznačajnijih domaćih veb sajtova čiji je autor, sastavljač i pisac, somborski istoričar Milan Stepanović. On govori o svom radu na ovoj elektronskoj platformi koja pamti ljude i događaje vezane za kulturno-istorijsko nasleđe Sombora i celokupnog Panonskog prostora. To je Panonska ravnica Milana Stepanovića. Stranica Gosti sajta koju je osmislio i priredio Dragoslav Simić.
Razgovor o knjizi  VEK SLIKAN MIKROFONOM Dragoslava Simića.
Učestvuju: Radoman Kanjevac, Slobodan Mandić, Božidar Đurović, Aleksandar Gaon i autor u saradnji sa glumcima Janom Dekanski i Nikolom Ugrinovićem. Predstavljanje knjige je bilo 31. januara 2023. Kolarčeva zadužbina, Beograd.
Stranica “Predavanja u Kolarčevoj zadužbini”.
Reli Alfandari Pardo  Autorka knjige „To je bio samo piknik” Reli Alfandari Pardo (beogradska Jevrejka, 85. godina), živi u Izraelu. Važna knjiga koja zaslužuje mesto na sajtu www.audioifotoarhiv.com. Stranica “Promocije”.
Reli Alfandari Pardo,
„Piknik“ u špajzu 
Ratni dnevnik Reli Pardo, naslov iz Politike. Piše urednik sajta Dragoslav Simić
Nezahvalno je baviti se istorijom nečijeg života jer uvek može nešto da se izostavi ili ne prenese faktografski, onako kako je stvarno bilo. Zato će ovo biti više impresije a manje činjenice o Reli Alfandari Pardo. Ova beogradska Ana Frank – sličnost je po dnevniku koji je vodila u istim godinama kada je dnevnik pisala Ana - ima dve adrese... VIŠE, stranica “Promocije”.
Reli Alfandari Pardo. Radio emisija:  Javlja se Reli Alfandari Pardo iz Tel Aviva skajpom u razgovoru sa novinarom Dragoslavom Simićem. U emisiji su na početku dati kraći izvodi sa predstavljanja knjige “To je bio samo piknik” u Novom Sadu. Govorile su dr Mirjana Brković, direktorka Univerzitetske biblioteke u Novom Sadu i prof. dr Vladislava Gordić Petković, šef Katedre za anglistiku Filozofskog fakulteta u Novom Sadu.
Rogljevo, selo u Negotinskoj krajini  Francuzi u Rogljevu. Na putu vina po Negotinskoj krajini. Stručnjaci za vino Siril i Estel Bonžiro rodom iz Burgundije, nisu ni multinacionalna komapanija, ni NVO već jednostavno porodica sa troje dece koji su u Negotinskoj krajini „pronašli vino“ koje su Negotinci „zaboravili“ i stvorili svoje originalno vino koje izvoze u Francusku. Zapisano 2011. Stranica „Prijatelji sajta“.
Roman u malom ~ Autostopom do SPAČEKA  Dragoslav Simić urednik sajta: Autobiografske beleške pisane slikama i slikane rečima, prema sačuvanim ličnim fotografijama i razglednicama na stranici sajta „Fotografije“ i na FB sajta, u 66 slika, obuhvataju deo privatnog života autora: pešačenje kroz Evropu, zatim vožnju spačekom kroz razne zemlje, neobične susrete sa prijateljima, ljudske sudbine. FB roman u malom. Jedan od komentara sa FB. Vladislav Frode: Svaka vam čast, ne pamtim da sam skoro video na FB nešto ovako lepo i dobro! Hvala vam!
Romandići iz Drenove pod Bukovikom  Ova emisija nastala je u vreme kada o sajber prostoru i Internetu nije bilo ni pomena. Ali realno, bilo je vukova, postojalo je selo Drenova pod Bukovikom u prijepoljskom kraju u obliku koji pamte samo starosedeoci. U tom selu je emisija snimljena po varljivom sećanju autora emisije Dragoslava Simića, oko 1985. godine. Pomenimo na ovom mestu imena ljudi čije glasove čujete, a koji su svojim iskazima doprineli da ova emisija udje u red onih emisija koje svojom životnošću i istinom, vraćaju ugled dokumentarnom radiju. Govore:Sretko Romandić, Milan Pušica, Romandić Jovan, Velimir Dućić,Veliša Romandić, Dukić Miran, Borka i Jelena Romandić. Vukovi su ojadili stada Romandića, a ostali seljani solidarno su pomogli da se nastala šteta nadoknadi. /Zapisano 28. jula 2015. godine i da ponovim godinu kada je emisija snimljena, “oko 1985.”/ Stranica “Moć radija”.
Romska akademija
umetnosti i nauke 
Rajko Đurić, predsednik Romske akademije umetnosti i nauke, osnovane u Beogradu septembra 20011. godine, rođen je 3. 10. 1947. u Malom Orašju, kod Smedereva. Završio filozofiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu (1971) i na istom fakultetu doktorirao (1985). Postdoktorsko usavršavanje nastavio na univerzitetima u Hajdelbergu i Bohumu, a predavao je na Slobodnom univerzitetu u Berlinu i INALCO u Parizu. Autor je više zbirki pesama, za koje je dobio nagradu Železare Sisak u Sisku, Švedskog PEN centra „Kurt Tuholski“ i Instituta Otvoreno društvo u Budimpešti, a za svoje eseje i stručne radove nagradu Fonda za slobodno izražavanje u Njujorku. Koscenarista je filma E. Kusturice „Dom za vešanje“. Od 1971. do 1991. bio je novinar i urednik Kulturne rubrike lista „Politike“. Od 2004. je pomoćnik glavnog i odgovornog urednika Tanjuga. Vidi stranicu “Radio emisije iz kolekcije”.
Rot i Reli,
Nemac i Jevreji 
Piše Dragoslav Simić
Odrednicu “Beograd najbolje mesto za učenje istorije” nije napisao ovaj novinar već profesor istorije Andreas Rot. “Preveli smo celu knjigu beogradske Ane Frank “To je bio samo piknik”, a sad je vreme za redakciju. Đaci Nemačkre škole u Beogradu, nisu imali nikakvo iskustvo sa prevođenjem. Oni su razumeli poruku da je reč o najgorem zločinu u istoriji Nemačke i da imamo kao Nemci poseban zadatak za budućnost da sprečimo slične zločine” ~ bili su razlozi koji su profesora Rota naveli da sa svojim đacima prevede knjigu Reli Pardo Alfandari o njenom životu za vreme okupacije u Beogradu, na nemački. Knjiga će biti distribuirana nemačkim školama u Evropi. Ceo komentar urednika sajta Dragoslava Simića pročitajte na stranici “Promocije”.
Rvati  Temu za kratku priču "Navijač" našao sam u liku starca Stojana Pokimice koji je zaista postojao u selu Rvati kod Raške. Ja nisam Hemingvej ni Henri Miler, ali je zanimljivo kako teme iz ma kog dela sveta mogu da budu iste ili slične. Stranica „Volite li kratku priču“.
Rudolf Fajgelj govori  Ing Leon Kavčnik iz emisije “Slovenci Jugosloveni”: “...I najgora Jugoslavija bolja je nego nikakva Jugoslavija. Ako se Jugoslavija raspadne sada, mi se više nikad nećemo vratiti na 1918. godinu.” Dve dokumentarne emisije pod ovim naslovom “Slovenci preporodovci ~ Slovenci Jugosloveni”, snimio je u Ljubljani urednik sajta Dragoslav Simić 1987. godine. Stranica “Gosti sajta”.
Rušanj  Lujza Rajner "Engleskinja u Rušnju", dolazi kao turista u Beograd 1931, predaje studentima engleski jezik, udaje se za trgovca Stojana Božića 1935, a okupaciju provodi u selu Rušanj kraj Beograda. Posle Drugog svetskog rata vraća se u svoju zemlju i piše uspomene na okupiranu Srbiju. Njena priča snimljena je u Norfolku 1985. VIDI stranicu "Gosti sajta"

- "Engleskinja u Rušnju", VIDI stranicu "Knjige koje govore"
Ružica Sokić glumica  Ružicu Sokić prvi put sam video na sceni kada je njena klasa na Pozorišnoj akademiji imala diplomsku predstavu 1957. Bio sam tada učenik srednje škole. Pomislio sam kako će ova lepa devojka tada, biti velika glumica. Radujem se sada, posle toliko godina, da me osećaj za lepo nije izneverio. Snimak koji slušate načinjen je u Ružicinom stanu u Beogradu, maja 2013. Ona je rođena 1934. godine. Stranica “Gosti sajta”.
Arhiv Simić © 2009. Sva prava zadržana