Početna  |  Kontakt Simić

english YouTube facebook pretraga

Beleška urednika sajta Dragoslava Simića:

Ovaj moto sajta prikazuje način rada primenjen u emisijama čiji sam autor.

Ivo Andrić. Iz priče „Alipaša“:

„Slušam ga dugo i pažljivo, samo mi ponekad dođe da mu upadnem u reč i da mu kažem šta ja mislim o tome. Da, dođe mi da to učinim, ali neću mu kazati ništa, jer ja ničiju priču ne prekidam i nikog ne ispravljam, ponajmanje stradalnika koji priča o svom stradanju. I kud bih ja došao kad bih to činio. Onda priče ne bi ni bilo. A svaka priča je, na svoj način, i u određenom trenutku, iskrena i istinita, a kao takvu treba je saslušati i primiti...“

Katalin Ladik

Ovu stranicu je osmislio i snimio urednik sajta Dragoslav Simić

Naš sajt www.audioifotoarhiv.com je nekomercijalan. Izdržava se od dobrovoljnih priloga. Podržite ga donacijom.
Adresa urednika: Dragoslav Simić sicke41@gmail.com. Budite prvi koji će svojim novčanim prilogom podržati ovo kulturno dobro kome zbog nedostatka sredstava preti gašenje.

Katalin Ladik
Na književnoj večeri u Beogradu februara 2010. Foto: D.Simić

Katalin Ladik pesnikinju i glumicu upoznao sam i snimio 1976. godine u Novom Sadu. Sreo sam je posle toga prvi put u Beogradu na književnoj večeri februara 2010. Želeo sam da napišem mali esej o ovoj neobičnoj ženi, ali kada sam čuo Kolumbijca N. Sandovala Vekarića antropologa, beogradskog studenta, čija je majka Dubrovčanka, odlučio sam da unesem njegov tekst jer je precizniji, tačniji i istinitiji. Ovo je deo eseja o ženi:

"Dovoljna je jedna njena reč da razori poredak broda. Na svakoj daščici broda bez određenog cilja nalazila se neka šifra, kodeks se kompletira kad jelen odluči da zatvori krug vatre i vode. Golubica je opravdanje svetlosti neba koje nema ni prozore ni vrata. Heroj je dva puta muškarac, dva puta ženka, ali ni ona, ni on nisu pravljeni po slici i sličnosti, jer Stvoritelj Zagonetki je veštac, hermafrodit koji se igra i postaje zmija u jabukaru kome prete furije. To je kraljevstvo samoće i tišine. Jedan anđeo brani svoje ulaze laserskim oružjem, sirene trče uplašeno progonjene satirom, lakrdijašem koji igra streepteas na poleđini nekog ogledala razbijenog u paramparčad na krivini jedne staze koju su načinile mazge i kamile.
Ali Ona ima mantru, svetlost i tamu u boci sa Gilgamešom ranjenim jednim hicem iz neposredne blizine.

Ljubavna strana za KATALIN LADIK

„Strela slučajno odapeta
u vazduh
ubija slavuja.“

Paul Disnard

Katalin Ladik
Sa stranica zagrebačkog "Starta", 23. avgust 1978, tiraž 191.685 primeraka

Tren kada je reč izgubila zvuk školjki koje u sebi kriju more bio je prva stepenica koju je čovek postavio na prag svoje kuće, a svetlost kandila bi bila sam smisao njegovog književnog poseda. Stvorio je sinalefski ritam, možda odjekom praznog bubnja od tikve. Suprotnosti se dopunjuju - neporecivo prisustvo duge u srcu pesnika. Vojvodina je provincija, utočište ambivalentnih jezika i recipročnih kultura i istorija, što obavezuje na umerenost, na preciznost u opisima; sinkretizam uslovljava toleranciju, a potreba da se sve kaže skoro u sintezi sa minimalnom upotrebom reči ukazuje sama po sebi na intelektualnu zrelost kroz preovladavanje simbola, kroz celovito sagledavanje univerzuma u naprstku krojačice. Dualizam, fundamentalna simbioza koja identifikuje ljude ove regije gde su etničke odlike ćilim sa zadivljujuće mnogo aspekata, čiji uvek sveži tradicija i folklor ne prestaju da stimulišu u simultanim tokovima kulturne događaje u narodima koji su naučili da žive zajedno sa svojim svecima i demonima, sa svim svojim greškama i priviđenjima.

Katalin Ladik
Katalin Ladik iz vremena kada je snimljena
"Akustična poezija" 1976.
Katalin Ladik
Katalin Ladik sa stranica časopisa u kome je ovaj naslov
izvučen u prvi plan "Ja sam javna žena"

Katalin Ladik je želela da povrati primarni poriv čoveka kada je izumeo prvi muzički instrument i shvatio da glas ima neki unutrašnji ritam koji hrani reč koja je, pre nego što je dostigla svoju ikonografsku suštinu, bila onomatopejski izraz.

Katalin Ladik

Njena poezija mađarskog porekla nosi u sebi vrt sa patuljcima i pričama vrlo bliskim nebu, na vrhu neke planine nesklada gde strast tela i religiozni altruizam zaljubljenih uobličava raj bliži ženi koja voli i koja se predaje sa uzvišenim žarom, za razliku od pakla muškarca kojeg strast zaslepljuje, zasenjuje i ubija ono najsvetije u njegovom ljudskom delanju. Vojvodina je plodna i svetla ravnica, nekadašnje panonsko more.

Uvukla je Katalin svojom žilavom postojanošću filigrana na puteve eksperimentalne muzike i skrivenog paganskog zvuka tela, kao što je i došla do poezije više fonetske, foničke nego vizuelne. Njene pesme precizno izmerene skrivenim značenjem svake reči pretvaraju erotsko-seksualnu kletvu u unutrašnjeg raspršivača jedne svetlosti koja se rasipa zvučna i nesigurna kao samo predavanje zaboravljenom ljubavniku među ostacima sena ispod traktora i ljubavnih pisama pisanih do detalja na leđima divljih gusaka naslikanih na stolnjacima kineskog restorana na obalama Dunava.

Radmila Lazić i Katalin Ladik
Pesnikinje Radmila Lazić i Katalin Ladik. Foto: D.Simić

Katalin je ne samo pesnikinja već i glumica Mađarskog pozorišta u Novom Sadu, što je čini harizmatičnom osobom koja, da bi prodrla u misteriju reči, ide odozdo na dole i obratno, kao uzlazna vijugava reka. Njeno izvođenje u Ateljeu 212 u Beogradu jednako je scenskoj personifikaciji zaboravljenih sveštenica umetnosti u onim hramovima u kojima se bogovi i žene mešaju u svetloj senci, ona je sama za sebe mitska pojava koja je iznad isterivanja ili egzorcizama, jer je lepota ove rose u cvetu na koji je pala, a reči u gestu koji je pretače u poeziju, poput usijanog kamena u plamičku vatre. Nažalost, originalna poezija na mađarskom se gubi i skrnavi u prevodu koji nas sprečava da osetimo tu vibraciju koju stvara tanani udarac kašičice o spoljašnji zid kristala. Ostaju nam slike koje skreću metaforu na tobožnje kineske šare na platnu, ezoterijsko i ljubav pretvoreni u oganj koji se lagano troši u zimskoj noći."

Na kraju eseja dodajem:
U odličnom prevodu sa španskog
Lana Veljković
lana5@eunet.rs

Slušaj, govori Katalin Ladik:     (mp3)

Postavljeno: februar 2010.

Sajt
www.audioifotoarhiv.com
je nekomercijalan i spada
u domen nematerijalne
kulture.
Izdržava se od donacija.
Podržite ga.

Adresa urednika:
Dragoslav Simić
sicke41@gmail.com

Autor sajta  Kratka biografija Dragoslava Simića, osnivača sajta www.audioifotoarhiv.com
Dragoslav Simić Video zapis - O knjigama koje govore: Veče Dragoslava Simića. Narodna biblioteka Kruševac. Novinarka Maja Martinović, (Radio televizija Kruševac) 2006.
Dragoslav Simić je ekspert za proizvodnju radio programa o čemu svedoči ovaj sajt na kome možete čuti 1000 dokumentarnih radio emsija Dragoslava Simića: opširnije vidi

sicke41@gmail.com

english   YouTube   facebook sajta

Staza Vašeg puta vodi Vas u svet audio i foto arhiva novinara Dragoslava Simića.
Najznačajnije ličnosti iz političke i kulturne istorije nekadašnje Jugoslavije i današnje Srbije, pojavljuju se u izlozima ovog sajta.
Možete čuti veliki broj dokumentarnih radio emisija Dragoslava Simića i njegovih kolega po izboru urednika ili gledati fotografije snimljene iz profesionalnog ugla. Sajt otvara sačuvane porodične zvučne arhive na srpskom jeziku nastale pre i posle Drugog svetskog rata.
"Gosti sajta", “Knjige koje govore”, "Vaša pisma", "Radio kritika", "Prijatelji sajta", "Novi projekti", "Da li ste pročitali retke knjige" ~ samo je deo stranica ove elektronske izložbe okrenute novim medijima u svetu.
Sajt spada u domen nematerijalne kulture. Sajt je nekomercijalan.
Pristup sajtu je slobodan. Podržite ga donacijom. Novčani prilozi uplaćuju se preko žiro računa.
Informacije: urednik sajta Dragoslav Simić sicke41@gmail.com


Srodni linkovi: Vaša pisma, Otvoreno o sajtu, Novo na sajtu, Poklon za poneti, E-prodavnica

Pošaljite svoje utiske o ovoj strani na adresu urednika sajta: Dragoslav Simić, sicke41@gmail.com. Vaše pismo može biti objavljeno.

« Nazad

Ako želite lako i brzo da se snađete na sajtu kliknite na početna slova abecede.
Ovaj način omogućiće da lako pretražite sadržaj sajta.

A    B    C    Ć    Č    D    Đ        E    F    G    H    I    J    K

L    Lj    M    N    Nj    O    P    R    S    Š    T    U    V    Z    Ž

Arhiv Simić © 2009. Sva prava zadržana