Početna  |  Kontakt Simić

english YouTube facebook

Aeroput

Aeroput, serodrom Beograd 1938.
Aerodom Beograd, snimak iz 1938.

Kako sam napravio radio emisiju o „Aeroputu“?

Nisam bio među novinarima koji su 15. februara 1928. poleteli prvim putničkim avionom iz Beograda za Zagreb, ali sam 80 godina kasnije na inicijativu mog prijatelja Petra Bosnića, kolekcionara i istoričara amatera, zanetog vazduhoplovstvom, upoznao profesorku Mirjanu Krstulović čiji je deda Miodrag Paunović bio jedan od osnivača „Aeroputa“. Ona je zaista imala veliki broj podataka o ovoj kompaniji i nekoliko zanimljivih priča koje su me podstakle da sa velikom radoznalošću priđem ovoj temi. Prvo, našao sam Ognjena Bogdanovića, tada u devedesetoj godini koji je, rečeno savremenom jezikom, bio zemaljski domaćin koji je dočekivao i ispraćao putnike i avione. Stupio sam u telefonsku vezu sa Stankom Jovanović koja živi u Kaliforniji, a čiji je otac Čeda Dimitrijević putovao kao trgovac svakodnevno avionima Aeroputa na liniji Beograd, Dubrovnik, Zagreb, Sarajevo, Skoplje i Beč.

Pored ostalog Mirjana mi je ispričala i to kako je tempirana bomba namenjena Berlinu 1942. poslednjim letom Aeroputa, stigla u Nemačku.

Emisija je išla uživo, a samo su sa snimka emitovana sećanja Ognjena Bogdanovića. Emisija je „poletela“, a meni je srce zeblo da slučajno „ne pukne“ telefonska veza sa Amerikom. Na sreću autora sve se završilo kako sam zamislio. U 30 minuta stalo je obilje podataka, a ovaj novinarski radio proizvod, priča o Aeroputu, zahvaljujući Internetu, sada je pred vama.

U tekstu koji sledi koristio sam informacije o ovoj prvoj jugoslovenskoj aero kompaniji iz biltena Skupštine Beograda koja je velikom izložbom 2002. godine, obeležila početak rada našeg civilnog vazduhoplovstva.

Aeroput
Sa poletišta u Zemunu.
Aeroput
Naš putnički avion

“Ovom izložbom obeležavamo Dijamantski jubilej: pre 75 godina osnovan je "Aeroput" - kompanija koja će postati nacionalni avioprevoznik Kraljevine SHS, a zatim Kraljevine Jugoslavije. Godine 1927. uspostavljanje civilnog vazdušnog saobraćaja bilo je podvig i za najrazvijenije države, tako da je naša zemlja time stala rame uz rame sa najboljima! To nije čudno kada se zna da smo od samih početaka avijacije imali sjajne i hrabre pilote-pionire, a već od 1921. godine i Kraljevski aero-klub "Naša Krila". Utemeljivači aero-kluba bili su ratni drugovi i doživotni prijatelji: gg. Tadija Sondermajer, Sveta Hođera i Miodrag Paunović. Ovi vizionari i graditelji osmislili su i stvorili i prvo Društvo za civilni vazdušni saobraćaj "Aeroput" i uspešno ga vodili sve do početaka ratnih dejstava u našoj zemlji.

Osnivačka skupština Društva održana je 29. maja u palati Jadransko-podunavske banke. Na spisku akcionara osnivača čitamo imena poznatih porodica onog vremena, po pravilu zastupljenih uplatama svih svojih članova pa i dece - bio je to ulog u budućnost. Pakete akcija imale su i banke kao: Vračarska zadruga, Srpska baika iz Zagreba, Privredna banka, Poštanska štedionica, Gajret, Amerikansko-srpska iz Sarajeva i druge, kao i tadašnje fabrike i preduzeća: Teleoptik, Velauto, Ikarus iz Novog Sada, Tehničko društvo "Voks", Šumsko-industrijsko dobro iz Drvara, Valjevska zadruga...Može se reći da su svi koji su nešto značili u privredi i društvu tog vremena, uložili u osnivanje "Aeroputa" svesni da se pokreće nešto veliko. Ukupno 412 akcionara uplatilo je 24000 akcija po 250 dinara, ili 6 miliona ondašnjih dinara. Sa tim početnim kapitalom budući gigant i ponos, glasoviti "Aeroput" otpočeo je rad. Nabavljena su prva četiri aeroplana, francuski "Potezi 29" sa motorima "Loren" od 450 KS.

Adresa Društva bila je Dvorska 3, telefon broj 32. Beograd je postajao metropola...

U prvoj godini rada "Aeroput" je prevezao 1332 putnika i ostvario 411 letova u trajanju od 965,25 sati.

Godine 1938. "Aeroput" je organizovao izuzetno uspelu Prvu međunarodnu vazduhoplovnu izložbu na Beogradskom sajmu.

Aeroput
Prvi putnički let Beograd - Zagreb 15. februara 1928. godine
Aeroput
Iz kolekcije Petra Bosnića

Na čelu izložbenog odbora bili su prvi ljudi kompanije: Tadija Sondermajer i Miodrag Paunović. Bio je to ogroman uspeh u svetskim razmerama: učestvovale su Čehoslovačka, Engleska, Francuska, Holandija, Nemačka, Poljska i Amerika. Za tu priliklu "Aeroput" je bacio iz vazduha preko milion reklamnih letaka, a bila je izgrađena tada najveća atrakcija, kula za skokove s padobranom. Izdata je i specijalna emisija maraka. "Aeroput" su na Izložbi posetili NJ. V. Kralj Petar Drugi i NJ.K.V. Knez Pavle.

Tadija Sondermajer
Otvranje linije za Milano; Doček Jugoslovenske delegacije u sastavu: Đoka Jovanović, Milivoj Čolak-Antić, Miodrag Paunović i Milica Paunović

Tadija Sondermajer
Tadija Sondermajer pilot i jedan od osnivača „Aeroputa“.

Aeroput
Iz kolekcije Petra Bosnića
Aeroput
Iz kolekcije Petra Bosnića

Pred Drugi svetski rat "Aeroput" se svrstavao među ozbiljne evropske avio-prevoznike. Njegova pokretna imovina iznosila je, prema bilansu za 1939. godinu, preko 29 miliona dinara. Posedovao je gustu mrežu domaćih i međunarodnih linija koje su se ukrštale u Beogradu, Zagrebu i Ljubljani: povezivao je Solun i Sofiju sa Bečom, Milanom i dalje. U 1940. godini prevezao je čak 16 hiljada putnika i preleteo 726 hiljada kilometara.

U Aprilskom ratu 1941. godine Nemci su u bombardovanju uništili avione, motore, radionicu sa delovima i alatom, piste i uređaje, deo aerodroma, a zaplenili automobile i autobuse. Prostorije "Aeroputa" zauzela je Lufthanza. Okupatorska uprava konačno je 1942. godine ukinula "Aeroput" koji ionako nije radio.

Priča o "Aeroputu" nastavila se posle oslobođenja dramatičnim obrtima. Nove vlasti poništile su sve odluke okupatora pa je "Aeroput" dobio odobrenje da nastavi rad i to je učinjeno 2. jula 1945. godine. Napore rukovodstva "Aeroputa" da ponovo podignu kompaniju iz pepela prekinula je vlast donevši Uredbu o zabrani privatnih akcionarskih društava po kojoj je nasilnički i bahato, bez valjane pravne osnove "Aeroput" likvidiran 28. decembra 1948. godine.”

Slušaj:     (mp3)

postavljeno: februar 2012.

Sajt
www.audioifotoarhiv.com
je nekomercijalan i spada
u domen nematerijalne
kulture.
Izdržava se od donacija.
Podržite ga.

Adresa urednika:
Dragoslav Simić
sicke41@gmail.com

Srodni linkovi: Vaša pisma, Otvoreno o sajtu, Novo na sajtu, Poklon za poneti

Pošaljite svoje utiske o ovoj strani na adresu urednika sajta: Dragoslav Simić, sicke41@gmail.com. Vaše pismo može biti objavljeno.

« Nazad

Ako želite lako i brzo da se snađete na sajtu kliknite na početna slova abecede.
Ovaj način omogućiće da lako pretražite sadržaj sajta.

A    B    C    Ć    Č    D    Đ        E    F    G    H    I    J    K

L    Lj    M    N    Nj    O    P    R    S    Š    T    U    V    Z    Ž

Arhiv Simić © 2009. Sva prava zadržana