Početna  |  Kontakt Simić

english YouTube facebook

Petar Žebeljan

Petra Žebeljana kao kolegu znam dugo godina. Bio je novinar Radio Beograda, jedno vreme direktor te kuće, a devedesetih i ministar za informisanje u jednoj od vlada Republike Srbije. Njegova ćerka Isidora je kompozitorka i član SANU, a druga čerka Milica je dramaturg. Žebeljan za sebe danas kaže da je novinar, pisac i vinogradar. Na svom imanju u Perlezi kod Zrenjanina proizvodi male količine lepog flaširanbog vina i rakije. Za ovaj sajt ponudio mi je jednu fotografiju iz 1939. nekvalitetnu za skeniranje, ali sa interesantnim potpisom: „Kada se Petar Žebeljan rodio 1939. godine, njegov deda Đoka je upregao svojih šest podolskih volova i slikao se ispred svog vinograda u Perlezu.“

Petar Žebeljan
Petar Žebeljan
Petar Žebeljan
Petar Žebeljan desno kao direktor Radio Beograda
sa Milanom Orlićem levo, direktorom tehničkog sektora

O sebi i o ovoj emisiji „Dugoveke pesme“, Žebeljan je zapisao: „Povremeno sam snimao radiodramske, dokumentarne, zabavne i dokumentarno muzičke emisije. Priznajem da sam posebno voleo da radim ovu poslednju vrstu. Tragao sam, istraživao da bih sačuvao od zaborava, ono zašta sam čvrsto verovao da treba da bude sačuvano, poreklo i hod kroz vreme nekih najstarijih narodnih pesama. Tako, na primer, znam da je među najstarijim našim sačuvanim, a još uvek pevanim pesmama, ona o Dojčin Petru, kako ga mi Srbi zovemo, a reč je o Doci Peteru, varadinskom banu, velmoži ugarskog kralja Matije Korvina koji je vladao u 15. veku. Kao dečak slušao sam u svojoj kući, o krsnoj slavi Svetom Arhanđelu Mihailu, 1949. ili 1950. godine, tu pesmu koja govori o njemu...

Pevali su je lepo Milan Krstonošić Lemirac i Cveta Mirć Cimbulaš. Potom, tu su priče o Carevcu, o gajdašu Radi Maksimoviću iz Srbobrana, o tamburašu Marku Frajiću iz Perleza, o pevaču i harmonikašu Nestoru Gabriću i drugima. Ako ste radoznali, a još i ljubitelji stare srpske pesme, obradovaće vas ova priča.“

Stari Bečkerek, Zrenjanin
Stari Bečkerek /Zrenjanin/ koga više nema

Dugoveke pesme

Slušaj - 1. deo:     (mp3)

Slušaj - 2. deo:     (mp3)

Malom prugom kroz Veliki Bečkerek

Mnogi znaju, a malobrojni pamte, da se čovek nekada mogao provozati železnicom kroz centar Zrenjanina

Kroz centar grada nekada se kretao pravi voz. Doduše, na uskotračnoj pruzi i sa malom lokomotivom i vagonima. Takozvana uska pruga vodila je od centra regiona do Žombolja, danas varošice u Rumuniji. Vozić su njegovi savremenici zadržali u dragom sećanju, a mlađe generacije ga sreću samo na požutelim fotografijama.

Ovdašnji hroničar Dejan Bošnjak podseća da „mnogi znaju, a malobrojni pamte“ da se čovek nekada mogao provozati železnicom kroz centar Velikog Bečkereka.

– Još u pretprošlom veku, tačnije 1898. veleposednik Čekonjić je izgradio prugu uskog koloseka čije su šine jedna od druge bile udaljene 76 santimetara. Pruga, dugačka 60 kilometara, povezivala je 11 mesta, a pored nje su kasnije nikla još tri naselja – Aleksandrovo, Banatsko Karađorđevo i Vojvoda Stepa. Išla je, dakle, od današnjeg Zrenjanina do Žombolja, a kada je ovo mesto pripalo Rumunima, dograđen je krak od Srpske Crnje do Radojeva na samoj granici – veli Bošnjak.

Zrenjanin 1900. godine
Voz je kroz Zrenjanin išao sporo, pa su se usput na vagone vešali putnici (Arhivska fotografija iz 1900. godine)

On sa setom govori da, ako je neki voz trebalo zvati romantičnim, onda je to bio taj. Po selima i gradu na njega su se vešali putnici, a pošto je išao sporo, za to i nije trebala neka posebna veština. Vele da se ne pamti da je neko pao pod točkove ovog voza, koji su Lale dugo zvale „ajzliban“, i da se povredio. Mala pruga i „ćira“ omogućili su i sirotinji, koja nije mogla da preže konje za duga putovanja i da odlazi u grad, da se školuje, a kasnije, kada je došlo do industrijalizacije, da se zapošljava u fabrikama. Istoričar Nada Boroš na prvo mesto stavlja ekonomski značaj pruge i voza:

– Za vreme kišnih dana putevi su u Banatu gotovo bili neprohodni, a zaprege pod teretom su tonule u blato. Nova saobraćajnica omogućila je paorima da dovoze ječam u pivaru, repu u šećeranu, a kasnije i kukuruz u skrobaru, o pšenici, voću i povrću da se i ne govori.

Međutim, nakon nekog vremena ispostavilo se da parna lokomotiva i glasni vagoni koji kroz grad klopoću čitava četiri kilometra smetaju građanstvu. Prolazak voza sprečavao je i kretanje pešaka i ostalog saobraćaja. Za pijačnih dana vladale su i neopisive gužve i opšti metež što je zadavalo glavobolju gradskim vlastima. Postojala je opasnost i od požara zbog iskri koje je izbacivala lokomotiva. Gradski odbor uputio je 1920. godine predstavku Direkciji državnih železnica Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći izmeštanje pruge, ali je zahtev odbijen. Isto se dogodilo i pet godina kasnije bez obzira na to što je obrazloženje pisano na nekoliko stranica. Ipak, molbe su konačno uslišene 1932. kada je pruga izmeštena iz centra.

Putnici i roba stizali su i dalje sa severa srednjeg Banata malom prugom koja se uklapala u normalni kolosek tako što je na nekoliko kilometara pruga imala tri šine. A u drugom pravcu do Radojeva pruga je funkcionisala do sredine šezdesetih godina prošlog veka. Putevi su asfaltirani, pojavili su se kamioni i autobusi. Neki još žale za uskom prugom i „ćirom“. Trebalo ih je, vele, ipak održavati. Od nekoliko lokomotiva, jedna postoji u ovdašnjoj fabrici „Šinvoz“, a za jednu se zna da još saobraća na „Šarganskoj osmici“. Dejan Bošnjak tvrdi da je bilo dvadeset putničkih i 124 teretna vagona. Zrenjaninci žale što se preostala lokomotiva i neki vagon sa parčetom pruge ne postave negde u gradu. Jer, ulazak voza u grad ipak je bio civilizacijski napredak.

Đuro Đukić
Politika, 28.08.2011.

postavljeno: mart 2010. / novembar 2012.

Sajt
www.audioifotoarhiv.com
je nekomercijalan i spada
u domen nematerijalne
kulture.
Izdržava se od donacija.
Podržite ga.

Adresa urednika:
Dragoslav Simić
sicke41@gmail.com

Srodni linkovi: Vaša pisma, Otvoreno o sajtu, Novo na sajtu, Poklon za poneti

Pošaljite svoje utiske o ovoj strani na adresu urednika sajta: Dragoslav Simić, sicke41@gmail.com. Vaše pismo može biti objavljeno.

« Nazad

Ako želite lako i brzo da se snađete na sajtu kliknite na početna slova abecede.
Ovaj način omogućiće da lako pretražite sadržaj sajta.

A    B    C    Ć    Č    D    Đ        E    F    G    H    I    J    K

L    Lj    M    N    Nj    O    P    R    S    Š    T    U    V    Z    Ž

Arhiv Simić © 2009. Sva prava zadržana